Svako novo stoljeće produlji ludski vijek: u nekim se dijelovima svijeta utroščio u odnosu na srednji vijek. Međutim, svako novo stoljeće donosi i nove bolesti koje se nastoje suzbiti i iskorijeniti medicinskim istraživanjima. Naša era donosi nam bezbroj životnih poboljšanja, ali mnoga od njih štetno djeluju na zdravlje. Hrana nas održava na životu i istodobno ubija. Neobična, ali istinita tvrdnja! Naime, tempo života i brz protok vremena donose nove prehrambene navike. Čovjek sve više kupuje u velikim supermarketima u kojima sve izgleda sjajno i na prvi pogled privlačno. Međutim, izgled vara. Da bi ta hrana, koja je industrijska, bolje izgledala i imala bolj okus, dodaju joj se silni aditivi ili poboljšivači.
Mislite li da su aditivi u hrani izmišljotina modernog doba, varate se. Već u srednjem vijeku hrani su se dodavali razni sastojci da bi joj produljili vijek ili poboljšali okus. Najstariji su aditivi dim, sol i razni začini koje su križari donijeli s Bliskog istoka. Ti prirodni poboljšivači nisu štetni, čak su korisni za ljudsko zdravlje. Međutim, danas, s razvojem znanosti, kemičari su proizveli i umjetne aditive, od kojih su mnogi štetni i mogu prouzročiti negativne promjene u ljudskom organizmu i pojavu smrtonosnih bolesti. Danas je mnogo aditiva u ljudskoj prehrani, pa i ondje gdje bi im se čovjek najmanje nadao. Nalazimo ih u kruhu, mesu, voćnim sokovima, pivu, sušenom voću, jestivim uljima (osim maslinovu), kolačima, marmeladama, džemovima, bombonima, suhim i slanim ribama, tjestenini, konzerviranoj mesu i mnogim drugim prehrabrenim proizvodima. Naravno, nisu svi štetni i ne izazivaju alergije i opasne bolesti. Bez njih pojedine namirnice ne bi dugo mogle ostati svježe: masnoće bi se užegle, a voće i povrće izgubilo boju i postojanost. Međutim, dokazano je da neki aditivi mogu potaknuti alergijske reakcije u osjetljivu organizmu i djelovati na promjenu ponašanja osjetljivih osoba. Nepoznavanje svojstava razvija neku vrstu fobije zbog koje se odbija sve što sadržava poboljšivače hrane. Bez obzira na njih danas se bolje i dulje živi.
Ipak, u aditivima ima i opasnih ‘trovača’. Jedan je od najpoznatijih primjera E282 ili kalcej-propionat, koji se najčešće dodaje kruhu i krušnim proizvodima. Unatoč tome što bi proizvođači htjeli da mislimo, naime da taj aditiv održava svježinu kruha, on zapravo stvara pljesan. Reakcije na tu supstanciju dobro su istražene. E282 izaziva migrene, sindrom irritacije crijeva, depresiju, neobjašnjiv zamor i nedostatak energije. Olestra je umjetna masnoća, stavlja se u čips i druge grickalice. Dokazano je da se veže uz vitamine topljive u masnoćama kao što su A, E, D i K, koji tijelo održavaju zdravim, jačaju imunosni sustav te sprečavaju pojavu raka – vezivanjem olestre uz njih uklanjaju se iz tijela. Dakle, što više olestre, manje tih vitamina. Ona također prouzrokuje probavne smetnje i tegobe s probavnim sustavom. Propil-galat (KBrO3) sredstvo je koje oksidira, uglavnom se dodaje kruhu i kolačima. Taj spoj izaziva rak bubrega kod laboratorijskih miševa i ponaša se kao neurotoksin kod ljudi ako se uzima oralno. Potvrđeno je da prouzrokuje tumore mezoteliome i folikularne tumore na tiroidnoj žlijezdi. Pokusi su dokazali da je kancerogen.
Opasna su i umjetna sladila u bezalkoholnim pićima i sokovima te boje koje se dodaju hrani. Istraživanja na životinjama pokazala su da ti dodaci hrani izazivaju rak. Šest je službenih boja za hrani: plava 1, 2 i 3, zelena 3, crvena 3 i žuta 6. Crvena stvara neuroporemećaje kao što su AHD, ODD i OCD ili opsesivno-kompulzivni poremećaj. Crvena 3, koja se rabi kao dodatak trešnjama (ili voćnim koktelima), kolačima i bombonima, uzrokuje rak tiroidne žlijezde kod laboratorijskih miševa i može ga izazvati kod ljudi. Plava 1, koja se upotrebljava u hrani i pićima, također može izazvati rak. Umjetne boje i okusi proizvode se od ugljena, katrana i petrokemikalija. Otkriveno je da povećavaju hiperaktivnost kod djece. Ono što nije dobro za naše zdravlje možda se doima uzbudljivijim od onoga što nas održava na životu, ali u priči o neštetnim i štetnim tvarima koje unosimo u organizam nipošto ne treba zaboraviti hranjive tvari potrebne za pravilno funkcioniranje tijela. Samo je šest glavnih kategorija tih tvari: bjelančevine, masti, ugljikohidrati, minerali, vitamini i voda. Sve drugo, poput antioksidansa, samo su podskupine osnovnih kategorija.
Unatoč tome što se mnogi namršte kad čuju za masti, one su nužne našem organizmu. Stvaraju nam energiju, poboljšavaju okus i pružaju osjećaj zadovoljstva. Ljudi često griješe kad ih zbog prekomjerne težine izbace iz prehrane jer to može izazvati gubitak energije i izazvati mnogo zdravstvenih problema. Svaka od šest kategorija hranjivih tvari nužna je za zdravlje, no često se zaboravlja nešto što je najvažnije, a što mnogi ne smatraju prehrabrenim elementom – zrak. On je možda najvažniji element bez kojeg nam nema života. Svakog dana udahnemo oko 20.000 puta na dan, ukupno 12 tisuća litara zraka. Iako stalno tražimo kvalitetu u zdravoj hrani i piću, zaboravljamo da je važna i kvaliteta zraka. Čuvajmo zato čistoću zraka i vode jer uza svu najkvalitetniju hrano bez ta dva elementa nema nam života!
Možete li danas otvoriti novine, upaliti televizor ili radio, prošetati se gradom a da vas odnokuda ne dočeka sugestivna, ali i pomalo ucjenjivačka poruka: ‘I vi možete izgledati poput manekena za kupače kostime’? Ne, nije više dovoljno ne biti pretio i donekle dobro jesti. Osim toga nude se mnogi suvremeni uređaji koji pružaju iluziju da sve rade sami i da nećete morati poput Rockyja mjesečima raditi ti-suću skleka i trbušnjaka na podu ili trčati preko pola grada. Reklame zvuče sjajno i primamljivo, jer tko od nas ne želi čuti nešto poput: ‘Patenti-rane vježbe na spravama upola će skratiti dolazak do cilja, bit će vam zabavno i lako. Muškarci će dobiti kao kamen tvrde trbušne pločice, a žene čvrst, ali ženstveno zaobljen trbušić.’ Možemo za to stanje okrivljavati spasioce ‘Baywatcha’, trendove na modnim pistama, kulturnu pomamu za mladošću…, no činjenice su neumoljive – standardi izgleda iz gimnastičkih dvorana već su se odavno preselili na ulice i plaže.