Voditelj ste istraživanja projekta humanoidnih robota na Karlsruher Institut für Technologie. Koji je vaš znanstveni interes, na što ste posebno usmjereni i tko je u vašem istraživačkom timu?
- Moja istraživanja usmjereni su na izgradnju kompletnog sustava humanoidne robotike koji je u interakciji sa stvarnim svijetom. Riječ je o humanoidnim robotima koji mogu predvidjeti, djelovati i komunicirati u realnim okolnostima te obavljati razne poslove u ljudskom okružju. Takvi sustavi trebali bi biti u stanju uočiti i upotrebljavati objekte te učiti u interakciji s ljudima, prirodno komunicirati s njima. Dakle, istražujem mehatroničko-informatičkoga čovjekolikog robota, spretog hvatača koji robotskom rukom uzima stvari kao čovjek, koji vidi i dodiruje, čiji su planirani pokreti cijelog tijela integralni sustav pod kontrolom softvera i hardvera. U mom timu rade studenti na doktorskom studiju i postdoktorandi mehatronike: informatike, strojarstva i elektrotehnike.
Što je projekt ARMAR, koji mu je cilj, kako je nastao i tko ga financira? Kako će funkcionirati taj robot?
- Robot ARMAR razvijen je u sklopu Suradničkog istraživačkog centra – Collaborative Research Center na projektu ‘SFB 588’ koji razvija obiteljske čovjekolike robote. Financiralo ga je Njemačko istraživačko društvo, Deutsche Forschungsgemeinschaft, od 2001. do 2012. Cilj projekta bio je razviti znanstvene i tehnološke temelje za izgradnju humanoidnih robotskih sustava koji mogu obavljati poslove u kući, oponašajući ljude i u interakciji s njima koristiti se ljudskim jezikom.
Na konferenciji ‘Microsoft WinDays 13 Business’ u travnju 2013. u Umagu u Hrvatskoj predavat ćete o temi ‘Budućnost proizvodnje – IQ-strojevi’. Kad će automatizacija proizvodnje, odnosno roboti, potpuno izbaciti radnika iz tvornice?
- Robotika će igrati ključnu ulogu u mnogim aplikacijama u 21. stoljeću. Moć robotike već se sad jasno vidi u proizvodnji u kojoj precizni, brzi i spreti roboti imaju važnu ulogu u proizvodnim procesima, bilo da u njima sudjeluju sami ili s ljudima. U tim je procesima robot već uvelike zamijenio čovjeka. Dojmljivi su robotički proizvodi, primjerice, robot-usisavač Roombam te kuruški robot Da Vinci. Zasad su roboti opće namjene na neki način isključeni jer prednost imaju oni koji obavljaju korisne pojedinačne funkcije i njihov će se broj na tržištu povećavati. Međutim, u robotskoj tehnologiji napredak će se usmjeriti na napredne robote sposobne za složenije poslove i zadatke, uključujući obavljanje nekoliko funkcija odjednom, i to u suradnji s ljudima.
U kojim područjima suvremeni robot danas mijenja čovjeka? Koja su radna mjesta već žrtvovana?
