Roboti nikad neće osjećati ljubav

Voditelj ste istraživanja projekta humanoidnih robota na Karlsruher Institut für Technologie. Koji je vaš znanstveni interes, na što ste posebno usmjereni i tko je u vašem istraživačkom timu?

• Moja istraživanja usmjereni su na izgradnju kompletnog sustava humanoidne robotike koji je u interakciji sa stvarnim svijetom. Riječ je o humanoidnim robotima koji mogu predvidjeti, djelovati i komunicirati u realnim okolnostima te obavljati razne poslove u ljudskom okružju. Takvi sustavi trebali bi biti u stanju uočiti i upotrebljavati objekte te učiti u interakciji s ljudima, prirodno komunicirati s njima. Dakle, istražujem mehatroničko-informatičkoga čovjekolikog robota, spretog hvatača koji robotskom rukom uzima stvari kao čovjek, koji vidi i dodiruje, čiji su planirani pokreti cijelog tijela integralni sustav pod kontrolom softvera i hardvera. U mom timu rade studenti na doktorskom studiju i postdoktorandi mehatronike: informatike, strojarstva i elektrotehnike.

Što je projekt ARMAR, koji mu je cilj, kako je nastao i tko ga financira? Kako će funkcionirati taj robot?

• Robot ARMAR razvijen je u sklopu Suradničkog istraživačkog centra – Collaborative Research Center na projektu ‘SFB 588’ koji razvija obiteljske čovjekolike robote. Financiralo ga je Njemačko istraživalačko društvo, Deutsche Forschungsgemeinschaft, od 2001. do 2012. Cilj projekta bio je razviti znanstvene i tehnološke temelje za izgradnju humanoidnih robotskih sustava koji mogu obavljati poslove u kući, oponašajući ljude i u interakciji s njima koristiti se ljudskim jezikom.

Na konferenciji ‘Microsoft WinDays 13 Business’ u travnju 2013. u Umagu u Hrvatskoj predavat će o temi ‘Budućnost proizvodnje – IQ-strojevi’. Kad će automatizacija proizvodnje, odnosno roboti, potpuno izbaciti radnika iz tvornice?

• Robotika će igrati ključnu ulogu u mnogim aplikacijama u 21. stoljeću. Moć robotike već se sad jasno vidi u proizvodnji u kojoj precizni, brzi i spreti roboti imaju važnu ulogu u proizvodnim procesima, bilo da u njima sudjeluju sami ili s ljudima. U tim je procesima robot već uvelike zamijenio čovjeka. Dojmljivi su robotički proizvodi, primjerice, robot-usisavač Roombam te kuruški robot Da Vinci. Zasad su roboti opće namjene na neki način isključeni jer prednost imaju oni koji obavljaju korisne pojedinačne funkcije i njihov će se broj na tržištu povećavati. Međutim, u robotskoj tehnologiji napredak će se usmjeriti na napredne robote sposobne za složenije poslove i zadatke, uključujući obavljanje nekoliko funkcija odjednom, i to u suradnji s ljudima.

U kojim područjima suvremeni robot danas mijenja čovjeka? Koja su radna mjesta već žrtvovana?

• Roboti su već zamijenili ljude u mnogim poslovima u proizvodnji, na proizvodnim vrpcama, u poslovima u kojima se zahtijeva visoka preciznost, kao što je proizvodnja poluvodiča, ili dosadnim, opetovanim poslovima koji zahtijevaju veliku preciznost i snagu.

Broj robota u razvijenim svjetskim zemljama svake se godine poveća za 30 posto. Hoće li robotizacija do kraja 21. stoljeća doista ukinuti 70 posto današnjih zanimanja kao što predviđaju analitičari?

• Razvoj novih tehnologija i robotika znatno će promijeniti sadašnju sliku i način života. Svjedoci smo početka industrijsko-drustveno-robotske revolucije koja će nadmašiti otkriće elektromagnetskih valova, računala i mobilne telefone. Roboti će u budućnosti biti sveprisutni: stvorit će novi svijet i prilike, nova tržišta, poslovne i radne uvjete. Pomoći će ljudima, ali neće ih zamijeniti.

Koje zemlje upotrebljavaju najviše robota u gospodarskom sektoru i kako to utječe na gospodarstvo?

• Uporaba robota u gospodarskom sektoru još je ograničena.

Obnašate nekoliko funkcija u raznim europskim organizacijama. Koliko takva uloga koristi znanstveniku?

• Sudjelovao sam u nekoliko europskih projekata, kao što je ‘Cognitive Systems and Robotics, ICT Challenge 2’, u multidisciplinarnim projektima u koje su uključeni istraživači iz raznih robotičkih područja. Moja istraživanja znatno su utjecala i na multidisciplinarnu suradnju sa znanstvenicima s različitih područja.

Jesu li multinacionalne kompanije zainteresirane za ulaganje u razvoj robotike? Tko je najizdašniji u financiranju razvoja projekata?

• Robotika je jedna od ključnih strateških tehnologija na kojima će se zasnovati konkurentnost najvažnijih industrija, kao i inovacije važne za mnoge društvene izazove i promjene. Nažalost, nema programa multinacionalne industrijske robotike, bar ne u ovoj fazi.

Je li robotika danas veći izazov od genetike? Vjerujete li da će više povećati i poboljšati kvalitetu života od molekularne biologije?

• Obje su znanosti izazovne i zacijelo će vrijednim znanstvenim otkrićima na različite načine kako poboljšati kvalitetu života i pridonijeti razvoju tehnologije. Molekularna biologija pružit će dublji uvid u procese u ljudskom tijelu, a robotika ljudima novu generaciju pomoćne tehnologije.

Na kojem području robot nikad neće moći zamijeniti čovjeka?

• Nekoliko je takvih područja, riječ je o osjećajima kao što je ljubav.

Jeste li upoznati s razvojem robotike u Hrvatskoj? Suradujete li s nekim hrvatskim znanstvenicima?

• S onim što se radi u robotici u Hrvatskoj upoznat sam u sklopu suradnje s prof. dr. sc. Bojanom Jerbićem sa Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Što neka država treba uložiti da bi postala važna u robotici?

• Robotika je tehnologija budućnosti koja će jako utjecati na mnoga područja života i biti primjenjiva u radnom i privatnom okružju. Uložiti u robotiku globalno znači u budućnosti poticati sektor proizvodnje i usluga, što su dva primjera za održivo ulaganje.