piše RATKO PETER

Klijenti dolaze tamo gdje su sigurni da serveri uvijek rade. Najteži je dio posla u pružanju usluga podatkovnog centra objasniti potencijalnim korisnicima zašto im je ta usluga uopće potrebna, kaže predsjednik Uprave i suvlasnik tvrtke Altus.

Informatička tvrtka Altus osnovana je u veljači 2011. godine i premda se od 2005. bavi pružanjem usluga podatkovnog centra, najveći je problem njenog biznisa, barem u Hrvatskoj, još uvijek pojasniti potencijalnim klijentima i korisnicima srž njenog poslovanja. Pojednostavnjeno, zašto je uopće nekome potrebna, kaže njezin predsjednik Uprave i suvlasnik Goran Đoreski.

U međuvremenu, Altus je s globalnim igračem IBM-om nedavno implementirao rješenja temeljena na sustavima PureSystems za transformaciju poslovanja iz pružatelja usluga podatkovnog centra u pružatelja usluga u oblaku. Na taj će način tvrtka moći ponuditi svojim brojnim klijentima, a to su po najprije srednje velike i velike tvrtke iz različitih poslovnih branši, pomoć u skraćivanju isporuke novih usluga za 60 posto pojednostavnjavanjem uspostave razvojnih i testnih okolina. Altus posjeduje dvije sistemsko dvorane smještene u Zagrebu i pruža usluge tvrtkama iz devet zemalja širom svijeta, uključujući Španjolsku, Rusiju, Argentinu i Sjedinjene Američke Države.

Uvođenje nove, fleksibilne, skalabilne i učinkovite infrastrukture omogućit će Altusu bolju iskoristivost prostora u svojim postojećim podatkovnim centrima, kao i mogućnost isporuke više različitih usluga koje donose veću stvarnu vrijednost. Riječ je o ‘one stop shopu’ za sve korisnike, neovisno iz koje su branše, budući da je riječ o uslugama smještaja opreme, povezivanja, održavanja 24 puta 7 te usluzi računarstva u oblaku za poslovne korisnike. Konkretno, IBM PureFlex predstavlja integrirano rješenje koje nudi mogućnost brzog prelaska na računarstvo u oblaku i omogućuje fleksibilnu arhitekturu potrebnu za ostvarivanje budućeg rasta tvrtke. Nova rješenja Altus IT implementirao je u listopadu prošle godine, kaže Đoreski.

Informatička se tvrtka Altus razvila iz tvrtke Markoja, koja posluje od 1996. godine, a koju je osnovao poduzetnik i njen vlasnik Boris Markoja. Ispočetka je to bilo zastupstvo u području optike, njenog projektiranja i polaganja za postavljanje IPTV-a, za nadogradnju baznih stanica i uopće za različite implementacije. Tada je to bio iznimno lukrativni biznis, ali 2005. godine Markoja je u Sjedinjenim Američkim Državama uočio trend otvaranja podatkovnih centara, što je bio obećavajući biznis, kaže Đoreski.

To je posao koji svaki mjesec donosi neki novac, neku, rekli bismo, pretplatu, neku vrijednost, drugim riječima, nije potrebno svaki mjesec u posao ići ispočetka. Tada je i zakupljen poslovni prostor na zagrebačkoj Selskoj cesti od kompanije Ericsson Nikola Tesla, gdje i danas posluju, gdje je i započeta gradnja podatkovnog centra. U početku smo krenuli s telekomima jer se s njima već poslovalo, tako da su svi oni, fiksni i mobilni, osim jednoga mobilnog, postali naši klijenti. Svi oni, neki više neki manje, imaju određenu količinu opreme za svoje poslovanje, a neki su došli radi povezivanja. Tu valja reći da je ovaj podatkovni centar posve nezavisno mjesto u poslovnom smislu, nismo vezani ni uz koji telekom ili operatora. Budući da telekomovi velikim dijelom funkcioniraju veleprodajom linkova, ta se lokacija i po tom pitanju pokazala iznimno dobrom, priča Đoreski.

Prijelom je trenutak u ovom biznisu bila 2011. godina, kada se zaključilo da se postojeći podatkovni centar pretvorio u zaseban biznis, budući da se očito ispravno procijenilo da takva tvrtka može sama opstati. Đoreski, koji je radio u financijskoj industriji, preciznije kartičarstvu, dodaje da su neki od naših međunarodnih korisnika telekomi, koji lokalno prodaju svoju infrastrukturu, tako imamo dvije američke telekomunikacijske kompanije, jednu softversku kompaniju iz Španjolske, jednu iz Argentine. Takve tvrtke u Hrvatskoj najčešće obavljaju neki lokalni posao, treba im lokalna prisutnost, a moraju se i povezati sa svojim maticama. Mi im u tome pružamo resurse, tako imamo čak i rusku kompaniju koja se bavi uljima i mazivima, koja je svoje cijelo IT infrastrukturno poslovanje izdvojila nama, govori Đoreski.

Nadodaje da je prednost podatkovnog biznisa u tome što korisnici ne razmišljaju je li struja poskupljena i koliko, hoće li je biti ili neće, je li klima-uredaj loš, je li prostorija odgovarajuća, kakve su kućne instalacije, ima li ili nema agregata itd. Jednostavno, kompanije imaju motiv doći tamo gdje su sigurne da mogu otići na godišnji odmor, da se ne brinu o nečemu što ne bi trebala biti njihova briga, da serveri uvijek rade. Ipak, s obzirom na to da je malo tvrtki koje će samo zbog toga doći u Altus, mora postojati još neka usluga, a to je primjerice telekom, jer mu je link unutar podatkovnog centra povoljniji, pa tako ušteda koju ostvaruje sebi i korisniku nije zanemariva.

Snaga naše tvrtke je ta da smo u pravo vrijeme procijenili da će podatkovni centar biti iznimno važna poslovna niša. Naime, 2005. godine nitko to nije razumio, svi su mislili da je to bačen novac. Stoga je slabost ovog biznisa slaba svjesnost potencijalnih klijenata čemu uopće služi podatkovni centar. Zato je ovdje važno biti prvi, većina njih ne zna čemu uopće služite, a i treba vam mnogo vremena da objasnite čemu sve skupa služi, pri čemu se gubi vrijeme. U mnogo slučajeva tako dolazite onome tko uopće ne razumije što vi i vaša tvrtka radite, stoga je naš posao pomalo i prosvjetiteljski. Zato nam za ‘obradu’ klijenta treba oko devet mjeseci, što je nešto više nego vani, gdje sve to traje kraće. Vani kraće traje i prelazak s jednog na drugi podatkovni centar. Ipak, tvrtke uglavnom ostaju u prvom centru, jer je poprilično bolno prebacivati poslovanje u drugi podatkovni centar. Pritom je iznimno važno i poslovno povjerenje, jer korisnici nisu isključivo fokusirani na cijenu, i tu se mi pozicioniramo. Opaasnost ovog biznisa može biti u preinvestiranju. Imamo 400 kvadrata s proširenim kapacitetima i to je naš optimum za ovaj trenutak. U Hrvatskoj su tri operaterski neovisna podatkovna centra, nemamo prevliku konkurenciju, ali konkurencija je dobra jer radi na osvještavanju tržišta. Mnogi su na razvijenijim tržištima, naime, unaprijed opremili velike prostore u koje nisu mogli dovući dovoljno kupaca i tu su pulki. Jednostavno nisu mogli plaćati takvu infrastrukturu, zaključuje Đoreski.