Visok rast, ali prihodi premaleni u odnosu na obujam poslovanja

Prihodi su lani iznosili 260 milijuna kuna, što je za 30 posto više nego 2011. Ako se uzmu o obzir službeni podaci kompanije, da se Unilineovim uslugama prošle godine koristilo gotovo 350 tisuća gostiju, prihod bi, prema mišljenju stručnjaka iz agencijskog biznisa, morao biti mnogo veći.

U zemlji slijepaca jednoki je car. Tako neki iz turističke branše komentiraju uspjeh Unilinea, pulskih putničkih agencija koja je prije 17 godina ušla u biznis s pet zaposlenika, a danas je vodeća u Hrvatskoj. Dok su drugi padali, a većina ih trenutačno zbog krize stagnira, Uniline na godinu kontinuirano bilježi rast prometa po stopi od 30 posto, i to bez kreditnih zaduženja. U posljednje dvije godine agencija je otvorila podružnicu u Kini gdje pokriva tržište Dalekog istoka i trenutačno radi na širenju u Tursku, SAD, Južnu Ameriku i Australiju. Uniline je i vlasnik rent-a-car franšize Europcar, u sklopu koje u voznom parku ima 700 automobila kupljenih na leasing i taj biznis danas čini 10-ak posto ukupnog poslovanja.

Tvrtka je uglavnom orijentirana na receptivno poslovanje, no posljednjih godina znatno ulaže i u ostale segmente poslovanja, primjerice korporativna putovanja, kongresni turizam, sport te širenje na daleka tržišta. No prije razvoja turističkog biznisa Uniline je bio veletrgovačka tvrtka (voće, povrće, marmelade i sl.). Predsjednik Uprave Boris Žgomba, koji je turistički znan izpekao u slovenskom Kompasu još 80-ih, ušao je u partnerstvo sa Sajtom Salkovićem, financijašem koji se danas brine za Unilineovu bilancu.

• U vrijeme osnivanja tvrtke trgovina je imala vrlo važnu ulogu, no kako se turizam razvijao, zauzimali smo sve veći tržišni udio, pa se trgovina danas svela na jedan posto. U posljednjih pet godina na tržištu putničkih agencija dogodila su se velika preslagivanja. Naš rast nije se temeljio na akvizicijama i okupljanju, već na organskom rastu prometa, profita i zaposlenika te smo zbog toga u ovom trenutku stabilna kompanija. Uz to imamo disperziran rizik u partnerskim odnosima. Nismo si dopustili da nam jedan kupac čini više od pet do osam posto godišnjeg prometa, a ista je stvar s dobavljačima. Naš je krajnji cilj u idućih nekoliko godina etablirati Uniline kao vodeću kompaniju u regiji s cjelokupnom turističkom ponudom, čiji će poslovni procesi biti prisutni na svim vodećim tržištima svijeta – kaže Žgomba.

Uniline nije kreditno zadužen, profitna osnova podržana je strogom kontrolom troškova i sva dobit već se godinama ulaže u tvrtku. Nije bilo ni nekih enormnih investicija: u Puli je kupljena zgrada središnjeg ureda za osam milijuna kuna te rent-a-car flota vrijedna 10-ak milijuna eura. Mnogi smatraju da je ulaskom na to tržište Žgomba dosta riskirao, osobito kad se uzme u obzir da je riječ o vrlo sezonskom poslu te da je rent-a-car u Hrvatskoj sklizak teren na kojem su se mnogi poskliznuli.

Do kraja godine tvrtka planira zaposlit još 50 djelatnika, čime će ih u 2013. imati više od 250. U 2011. neto dobit Unilinea iznosila je šest i pol milijuna kuna, a prošle godine, prema Žgombinim riječima, dobit je povećana za 20 posto. Prihodi su lani iznosili 260 milijuna kuna, što je za 30 posto više nego 2011. Ako se uzmemo o obzir službeni podaci kompanije, da se Unilineovim uslugama prošle godine koristilo gotovo 350 tisuća domaćih i stranih gostiju, prihod bi, prema mišljenju stručnjaka iz agencijskog biznisa, morao biti mnogo veći. Prosječna srednja agencija koja na godinu servisira 50-ak tisuća putnika ima prihod veći od 150 milijuna kuna.

Ljudi koji već dugo poznavaju Žgombu kažu da je oduvijek bio vrlo vješt u niskobudžetnim aranžmanima te da je iskoristio trenutak kada su jeftina putovanja prerasla u tržišni trend. Zauzimao se za velike volumene po niskim cijenama i s malim maržama te takav model očito ‘drži vodu’ među hotelijerima koji su pristali na takav način suradnje. S druge strane, ljudi iz branše kažu da je Žgomba bio vrlo blizak s bivšim ministrom Damirom Bajsom i da je njegova tvrtka pobrala vrlo visoke subvencije za udruženo oglašavanje. To nam u HTZ-u nisu potvrdili jer su ugovorni odnosi poslovna tajna. No nije tajna da je njegova agencija svojedobno dobila posao na javnom natječaju HTZ-a za organizaciju smještaja.

Iako Žgombina stručnost i snalažljivost u poslu nikomu nisu upitni, kolege mu često zamjeraju dampinške cijene na natječajima, koje često znaju biti ispod svake razine i logike poslovanja. Mnogi postavljaju pitanje kako i gdje se ti minusi poslije nadoknađuju jer volumen od 350 tisuća putnika treba moći financirati. Ako ništa drugo, hotelijeri za velike zakupe traže predujme, a kupci odgajaju plaćanje pa je teško poslovati bez potpore banaka.

Prije nekoliko mjeseci Uniline je potpisao ugovor o suradnji s Podravkom i sada zajedno nastupaju na inozemnim tržištima. – Efikasno smo primijenili prednosti i znanja te zajedničkim djelovanjem i promidžbom ostvarujemo ciljeve u interesu obiju kompanija, ali i gastronomsko-turistički predstavljamo našu zemlju. U razdoblju koje dolazi rezultati ove snažne suradnje zasigurno će biti još bolji. Jedna od posljednjih zajedničkih promidžbi održana je u Japanu i bila je veoma uspješna – tvrdi Žgomba.

Osim što uspješno vodi Uniline, Žgomba je nedavno ponovno izabran za predsjednika Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), u Vijeću je HTZ-a i lokalne Turističke zajednice Istre. Na godinu dana izabran je i za predsjednika ECTA-e, europske krovne udruge putničkih agencija, no taj mandat valja pripisati tomu što je Hrvatska nakon Bugarske po abecedu bila na redu za predsjedanje. Neki vlasnici agencija iz UHPA-e Unilineov uspjeh povezuju s trenutkom kad je Žgomba postao predsjednikom Udruge i navodno iskoristio poslovne kontakte i sredstva za ciljeve kompanije. Žgomba to opovrgava: – Nedavno sam među tri kandidata ponovno dobio novi mandat dvotrećinskom većinom. Taj posao radim volonterski i često ulažući svoje vrijeme i resurse ne činim uslugu vlastitoj kompaniji. Ako promatraste rast kompanije u posljednjih deset godina, vidjet ćete da je riječ o kontinuiranom rastu koji je počeo davno i neovisan je o mojim ostalim funkcijama – komentira Žgomba.

Oduvijek se navodno Žgomba znao umiliti, gurati i boriti za interese u svim institucijama. Koliko god bilo stručnjaka u toj branši, nitko nije uspio toliko utvrditi svoj položaj. Čini se da ona izreka ‘Tko ne pita, ne dobije’ za neke sasvim pristojno funkcionira u praksi.