Matija Martić izgubio je Optimu Telekom. Još uvijek aktualni većinski vlasnik drugoga najvećeg telekomunikacijskog operatora u Hrvatskoj, prema planu restrukturiranja koji je složen kao zadnja slamka spasa prezadužene tvrtke, trebao bi zadržati tek 3,6 posto vlasničkog udjela. Dogodilo se ono što je bilo neizbježno i jasno svakome tko je bacio pogled na Optimu bilancu zadnjih godina. Dug se popeo na 1,1 milijardu kuna, a unatoč rastu prihoda od osnivanja je ostvareno više od 780 milijuna kuna akumulirana gubitka.
Za aktualnu situaciju kriviti se mogu mnogi – Uprava tvrtke za krive poslovne poteze, regulator za nedovoljno brzu liberalizaciju tržišta, a banka za neoprezno davanje kredita i kupnju obveznica. Glavnu riječ sada preuzima Zagrebačka banka, koja je prema Optimu Telekomu najizloženija, premda, ako se prihvati taj plan restrukturiranja, neće imati većinski udio, već 38,7 posto dionica. Drugi najveći dioničar, nakon konverzije duga u kapital, trebao bi biti izravni konkurent HT, s udjelom od 6,8 posto. Ni Zagrebačka banka ni HT nisu htjeli komentirati svoje buduće poteze ni Optiminu budućnost, ali jasno je da se nalaze u situaciji u kojoj ne žele biti. Zaba bi radije novac koji je plasirala Optimu ili barem zdravoga klijenta koji može nastaviti vraćati tolike obveze, isto kao što bi i HT htio naplatiti svoja potraživanja i dalje živog, ali slaboga konkurenta kojeg može ‘cijediti’ prodajom veleprodajnih usluga budući da Optimu uglavnom ovisi o njegovoj infrastrukturi. Osim toga riječ je o manjinskim udjelima pa ostaje nejasno tko će i na koji način upravljati novom Optimom i kako će je i kome prodati, što je, logično, cilj banaka.
Iako mnogi smatraju da HT neće moći ostati u vlasničkoj strukturi Optime jer je to ‘neprirodno’, u HAKOM-u smatraju da ta situacija nije problematična sve dok HT ne može sudjelovati u donošenju odluka, a to mu ovoliki udio ne omogućuje. Neprirodno je i to što bi HT-u sada trebalo biti u interesu da Optima, ako već nije propala, posluje što bolje da vrati svoja potraživanja.
U svakom slučaju, ključ te predstavljene nagodbe u rukama je Zagrebačke banke, koja će morati smisliti i dugoročno rješenje problema Optima Telekoma. Taj je telekom u prošloj godini ostvario 563 milijuna kuna prihoda (u rezidencijalnom segmentu 302,8 milijuna kuna prihoda, a 241,8 milijuna u poslovnom) te dobit prije kamata, oporezivanja, amortizacije i deprecijacije (EBITDA) od 73,4 uz EBITDA maržu od 13,4 posto. To su solidni rezultati budući da najveći igrač na tržištu već nekoliko kvartala bilježi samo pad prihoda i dobiti, ali slika postaje mnogo tmurnija kada se pogleda na Optimin gubitak prije oporezivanja, koji je veći nego u dvije prethodne godine i dosegao je 96,3 milijuna kuna. Neto dug prema financijskim institucijama iznosi 868,6 milijuna kuna, a zbog prezaduženosti Optima više nije mogla osigurati dodatna financijska sredstva za pravovremeno podmirenje kupona na obveznicu koji je dospio u veljači pa drugog izlaza osim predstečajne nagodbe nije bilo.
Novi poslovni plan predviđa povećanje prihoda za oko 50 milijuna kuna, na 610,9 milijuna, u 2017. godini uz znatan rast prihoda od rezidencijalnih korisnika, koji bi trebali kompenzirati smanjenje prihoda od veleprodaje. Zanimljivo je da Optima planira smanjenje ukupnih prihoda, koji bi ove godine trebali pasti na 510,6 milijuna kuna, a kao krivac navodi se smanjenje prihoda od veleprodajnih usluga (spajanja poziva koji dolaze iz inozemstva u Hrvatsku u fiksne i pokretnje komunikacijske mreže) kao direktna posljedica ulaska u EU i pada cijena roaminga. U idućim godinama prihodi bi trebali polako rasti, pa bi do 2016. trebali biti veći nego 2012. i iznositi 581,6 milijuna kuna.
