Indeks rasta hrvatskog izvoza u Grčku u prva dva mjeseca ove godine iznosi 846,5, na Cipar 630,3, u Kanadu 836,9, a u Venezuelu izvoz je povećan 76 puta, pa se ni ne može izraziti indeksom! Ti senzacionalni indeksi rasta izvoza na pojedina tržišta, međutim, imaju vrlo malo utjecaja na cjelokupnu izvoznu sliku, jer je izvoz na Cipar iznosio 1,3 milijuna eura, u Venezuelu zanemarivih 76 tisuća eura, u Kanadu 11,5 milijuna… Tek je spomena vrijedno 46,8 milijuna eura ostvarenog izvoza u Grčku, tim više što se prilično pouzdano može reći da se nije riječ o jednokratnom poslu u vidu isporuke nekog broda, budući da je dvomjesečna vrijednost isporuke hrvatske brodogradnje stranim naručiteljima pala na jednih 23 milijuna eura.
Rast izvoza u Grčku jedna je od rijetkih pozitivnih vijesti koje se mogu iščitati iz podataka DZS-a o vanjskotrgovinskoj razmjeni u prva dva ovogodišnja mjeseca. U veljači je, doduše, izvoz bio četiri milijuna eura viši nego u istom lanjskom mjesecu, ali podbačaj iz siječnja nije nadoknađen te za lanjska prva dva mjeseca ovogodišnji izvoz kasko s minusom od 4,2 posto. Ukupan je dvomjesečni izvoz iznosio 1,29 milijardi eura, što bi trebao biti standard za jednomjesečni, a ne dvomjesečni učinak!
Početkom ove godine, gledajući prema pojedinim djelatnostima, u izvozu je najbolji rezultat ostvaren s rafiniranim naftnim proizvodima, čiji je izvoz povećan 15,8 posto i iznosio je 141 milijun eura. Odličan je rezultat bilježi u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, koja je izvoz povećala 31 posto (90 milijuna eura), kao i u farmaceutici, gdje je izvoz povećan 24 posto (84 milijuna eura).
No podbacila je prehrambena industrija. Prehrambenih je proizvoda izvezeno u vrijednosti od 85 milijuna eura, odnosno čak 21 posto manje nego u prva dva lanjska mjeseca. Da stvar bude gora, istovremeno je za 23,5 posto povećan uvoz prehrambenih proizvoda, koji je iznosio 182 milijuna eura.
Ti podaci govore da je ionako niska razina konkurentnosti hrvatske prehrambene industrije, kako na izvoznim tako i na domaćem tržištu, sve niža, a što bi morao biti alarm za uzbuđu.
Alarm bi se trebao upaliti i kada je u pitanju uočljivo visok pad izvoza na tržišta kao što su Srbija i Mađarska. Izvoz u Srbiju manji je 12 posto nego početkom prošle godine i iznosio je točno onoliko koliko je ostvareno u Grčkoj, a izvoz u Mađarsku, koji je lani u siječnju i veljači iznosio kao u Grčku u ovoj godini, smanjen je na 32 milijuna eura, što je pad od tridesetak posto. I u ta dva slučaja ponavlja se pravilo da kada hrvatski izvoz pada, uvoz raste: iz Srbije je uvezeno robe u vrijednosti od 39 milijuna eura (plus 37 posto), a iz Mađarske u vrijednosti od 102 milijuna eura (plus 40,6 posto).
