Z00% HOBBY EDVARD VARDA

Vlasnik tvrtke ZOO Hobby, koja ima lanac od 15 trgovina, kaže da je upravo male prodavaonice razlikuju od konkurencije. Važno je što su kupcima prilagođene izborom robe, radnim vremenom i dodatnim uslugama.

Dopuna znanja Varda je vođenje obiteljske tvrtke preuzeo 1999. završivši studij ekonomije, nakon čega je magistrirao poslovno upravljanje i razgranao posao na tri tvrtke u Hrvatskoj i Srbiji. Uz vođenje ZOO Hobbyja pet je godina poslovao u sektoru automobilskih industrija, no tvrtku je prodao 2008., na početku ekonomske krize. Trenutačno se bavi isključivo ZOO Hobbyjem i dopunjuje znanje iz organizacijske kulture te upravljanja kako bi unaprijedio poslovanje.

Pokrivamo samo oko pet-šest posto hrvatskog tržišta kućnih ljubimaca, inače vrijednoga milijardu kuna na godinu, mjesta za razvoj još mnogo. Povijest ZOO Hobbyja počela je 1975. kad je moj otac Vatroslav otvorio jednu od prvih prodavaonica za kućne ljubimce u bivšoj državi. Veleprodaju razvijamo od 1994. i zahvaljujući kupnji i pripajanju maloprodajnog lanca ZOO City matičnoj tvrtki od kraja 2011. ponovno smo aktivni u maloprodaji. Tvrtku za distribuciju otvorili smo 2006. u Srbiji – objašnjava Varda. Razvoj ZOO Hobbyja financirao se vlastitim i kreditnim novcem. U maloprodaju je uloženo 30-ak milijuna kuna. Otvoriti jednu prodavaonicu znači uložiti oko 1,5 milijuna kuna, a povrat se očekuje u sedam-osam godina. ZOO Hobby nudi više od šest tisuća artikala za kućne ljubimce (hranu, poslastice, opremu za pse i mačke, male životinje itd.) i živi program (ribice, reptile, pauke, ptice itd.). Velik dio asortimana nabavlja se izravno i distribucijski zastupa za regiju, a manji kod domaćih zastupnika jer domaće proizvodnje robe za kućne ljubimce gotovo nema, naglašava Varda.

Ljubav za ljubimce Robu uvozi sa svih strana svijeta: iz SAD-a nabavlja hranu za pse, mačke i kozmetiku, iz Kine opremu i poslastice, domaći kućni ljubimci nose ogrlice i vodilice iz Australije, iz Belgije ili Italije stiže hrana za male životinje, hladnovodne ribice iz Izraela, a akvarijske biljke s Terenifa i iz Singapura…

Asortiman razvijamo više od 20 godina, treba ga zaokružiti s mnogo znanja i iskustva. U Splitu uza svoju maloprodaju imamo salon za njegu ljubimaca, ali ne vjerujem da ćemo uslugu širiti na ostatak lanca. Takva vrsta usluge izložena je jakoj nereguliranoj konkurenciji, ali mnogo je prostora za razvoj jer brojni vlasnici kućnih ljubimaca ne upotrebljavaju gotove, industrijske proizvode, u čemu tražimo najveći prostor za rast udjela. Ima i vlasnika koji za svoje ljubimce žele najbolju hranu ili najfinije proizvode za njegu; njima nudimo asortiman koji zadovoljava i najizbirljivije. Temelj svega što činimo ljubav je za ljubimce, u središtu su naših aktivnosti oni i njihovi vlasnici. Cilj je zadovoljiti potrebe kupaca bez obzira na to jesu li orijentirane na cijenu ili kvalitetu asortimana. Iznimno se trudimo da u kvaliteti usluge nemamo konkurencije – kaže Varda. Konkurencija na tržištu kućnih ljubimaca vrlo je velika, riječ je o samoposlugama i specijaliziranim kanalima, odnosno ‘pet shopovima’. Specijalizirani kanali pokrivaju od 20 do 25 posto tržišta. Varda kaže da je tržišni lider u njima više nego dvostruko jači od ZOO Hobbyja, no njegova se tvrtka bori s konkurencijom vlastitim robnim markama, konkurentnim cijenama te stručnošću i savjetima koje kupac dobiva od obrazovanih prodavača.

Osim prodavaonica u trgovačkim centrima imamo nekoliko manjih, neovisnih. Upravo je ta različitost dobra jer pokriva širu bazu kupaca. Kvarovska trgovina može dobro funkcionirati, ali mora se prilagoditi kupcima izborom robe, radnim vremenom i dodatnim uslugama. Ključno je imati u ponudi ono što kupac treba po cijeni koju je spreman platiti. Neće kupci doći sami, mora se boriti za svakog od njih – kaže Varda koji spremno čeka ulazak Hrvatske u EU i nova tržišna pravila.

Opasnost dolazi online To će ZOO Hobbyju operativno olakšati poslovanje jer se ukidaju carinska procedura i veterinarski granični pregledi, zbog čega će uštedjeti novac, ali i drugo. Međutim, hrvatsko tržište otvorit će se za razne prekogranične trgovačke aktivnosti koje mu mogu financijski štetiti.

Roba kupljena online u Njemačkoj i dostavljena u Hrvatsku može stajati manje od iste robe u Zagrebu zato što je PDV u Njemačkoj na asortiman hrane za kućne ljubimce u istoj kategoriji kao hrana za ljude. Jednaka je situacija u Austriji i Sloveniji. Taj je dio opasnost – naglašava Varda.

Kao i ostali hrvatski poduzetnici Varda smatra da bi država trebala pojednostaviti propise kako bi olakšala poslovanje i shvatiti da poduzetnici rade za sebe, radnike, ali i za državu.

Država je tiha partnerica svakom poduzetniku, htio to on ili ne. Ako ostvarite dobit, ona svoj dio uredno naplati, i to u gotovini nakon proteka poreznog razdoblja; u slučaju gubitka poduzetnik ostaje prepušten sâm sebi. Biti poduzetnik u prvom redu znači upustiti se u rizik zbog nečega što vas pokreće. Za mene je to stvaranje, za nekoga nešto drugo. Svraha posla nije stvoriti novac, nego zadovoljne radnike i korisnike ponude. To poduzetniku može pružiti mnogo više zadovoljstva od najnovijeg ili najskuplje automobila. U državnoj upravi malo je ljudi koji su morali zaraditi na tržištu za sebe i za druge, zbog čega često nemaju sluha za one koji su na tržištu. Država treba biti servis, a ne sama sebi svrha – poručuje Varda napominjući da ne zna tko je od svih sadašnjih i prethodnih dužnosnika zaradio plaću radom na tržištu na kojem postoji konkurencija, no sigurno bi bilo bolje da ih je više jer bi imali širu percepciju i lakše shvatili poduzetnike.

Naglašava kako je očito da postoji velik nerazmjera između očekivanja države i poduzetnika o tome što je čija uloga. Iako se ne smatra kompetentnim ni mjerodavnim ulaziti u rasprave s dužnosnicima, stoji na raspolaganju za bilo koji oblik aktivnosti ili razgovora o poboljšanju poduzetničkog statusa.