MINIMALNA PLAĆA Povećanje od 170 kuna za neke je poslodavce previše

Da stalan pad BDP-a ne bi srušio minimalnu plaću ispod granice siromaštva, Vlada je ovaj put uzela stvar u svoje ruke i objavila nove kriterije izračuna. Tako bi minimalna plaća bila povećana na gotovo 3000 kuna bruto, na što je reagirao HUP. U njemu tvrde da npr. tekstilci i građevinari taj iznos ne mogu poštovati.

Novim Zakonom o minimalnoj plaći (NN, br. 39/13.), koji je na snazi od 11. travnja ove godine, izmijenjeni su kriteriji na temelju kojih će se određivati minimalna plaća u Hrvatskoj, ali iznos minimalne plaće još nije korigiran. Iznos minimalne plaće treba u roku 15 dana od stupanja na snagu Zakona odrediti Vlada i taj rok ističe 26. travnja. Novi iznos minimalne plaće trebao bi se primjenjivati od početka svibnja 2013., a radnici će to povećanje osjetiti tek u lipnju, kad im se budu isplaćivale plaće zarađene tijekom svibnja.

Prema najavama, iznos minimalne plaće povećao bi se oko šest posto odnosno za 170 kn, tako da bi minimalna plaća iznosila gotovo 3000 kuna na mjesec bruto. Zakonom nije propisana obveza za okruživanja na okruglu brojku, pa za preciznu matematiku treba pričekati Vladin uredbu.

Povećanje iznosa minimalne plaće nije rezultat gospodarske aktivnosti, nego izmijenjenih kriterija prema kojima se utvrđuje minimalna plaća. Prema dosadašnjim se propisima minimalna plaća određivala na temelju pokazatelja o prosječnoj plaći i stopi rasta društvenog proizvoda ostvarenoj u prethodnoj godini, na način da se početnih 39 posto učešća minimalne u prosječnoj plaći trebalo svake godine povećavati za stopu rasta društvenog proizvoda. Od 2008. godine, od kada se minimalna plaća u Hrvatskoj uređuje zakonom, taj je postotak samo jednom korigiran i to u 2009. godini na temelju pokazatelja o stopi rasta društvenog proizvoda u 2008 godini. S obzirom na to da je u svim godinama nakon 2008. ostvaren pad društvenog proizvoda, minimalna plaća nije se mijenjala od lipnja 2009. i od tada iznosi 2814 kn.

Novim Zakonom uvode se novi kriteriji na temelju kojih će Vlada početno, za 2013. godinu, odrediti iznos minimalne plaće. Riječ je o četiri pokazatelja: podatku o mjesečnom pragu rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo za 2011. godinu, koji prema izračunima Državnog zavoda za statistiku iznosi 24.240 kn na godinu odnosno 2020 kn na mjesec; prosječnom broju članova kućanstva u Hrvatskoj izračunatom kao odnos između ukupnog broja stanovnika i broja kućanstava iz popisa stanovništva 2011. godine; koeficijentu zapošlenosti te indeksu rasta potrošačkih cijena dobara u 2012. u odnosu na 2011. godinu, koji je prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosio 104,2.

Ozakonjenjem tih pokazatelja kao parametara na temelju koji se određuje minimalna cijena rada dana je prednost socijalnim kriterijima u odnosu na gospodarske pokazatelje. Iznos minimalne plaće izračunat će se kao umnožak prosječnog mjesečnog praga rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo i koeficijenta broja članova prosječnog kućanstva, ta će se svota podijeliti s koeficijentom zapošlenosti i povećati za stopu rasta cijena u 2012. godini.

Rezultat je neto svota koja će se preračunati u bruto iznos dodavanjem poreza na dohodak, pretpostavljenog prireza obračunatog prema stopi od 10 posto i doprinosa iz plaće. Ta će formula rezultirati iznosom minimalne plaće od oko 2985 kn na mjesec. Zakonom određena minimalna plaća obvezuje sve poslodavce u Hrvatskoj, bez obzira na pravni oblik organiziranja i djelatnost u kojoj posluju, ali time nisu umanjene njihove obveze propisane drugim izvorima radnog prava koji ih obvezuju. Ako je pravo radnika na plaću povoljnije uređeno ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili posebnim propisom, poslodavac duguje radniku taj povoljniji iznos. Zakonom o minimalnoj plaći samo je utvrđen donji, minimalni iznos mjesečne plaće na koju ima pravo radnik koji radi u punom radnom vremenu.

U sljedećim će godinama visinu minimalne plaće određivati Vlada na prijedlog ministra rada, uz konzultaciju s poslodavcima i sindikatima, uvažavajući nastojanje da se poveća udio minimalne u prosječnoj plaći. Novost je da će se minimalna plaća određivati za cijelu kalendarsku godinu, za razdoblje od siječnja do prosinca, a ne kao do sada za razdoblje od lipnja do svibnja sljedeće godine. Različito od dosadašnjih propisa, Zakonom je dana mogućnost da se kolektivnim ugovorom odredi manji iznos minimalne plaće, ali ne manji od 95 posto minimalne plaće određene Uredbom Vlade RH.

I u novom su Zakonu zaprijeđene prekršajne kazne za poslodavca koji ne isplati minimalnu plaću u propisanom roku. Poslodavci pravne osobe izlažu se plaćanju prekršajne kazne u iznosu do 100.000 kn, a poslodavci fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnim osobama kazne u iznosu do 10.000 kuna. Kazna se povećava prema broju radnika kojima poslodavac nije obračunao i isplatio minimalnu plaću.