Home / Financije / Snaga naših brandova

Snaga naših brandova

Prednosti su Zagreba i njegove ponude prije svega gostoljubivost i ljubaznost ljudi, bogata gastronomská ponuda te ponuda kafića. Prepoznat je kao lijep, slikovit, čist i uređen grad s povoljnim cijenama i dobrom vrijednošću koju nudi za novac.

Novi upravljački model ključan je preduvjet za kvalitetan razvoj zagrebačkoga turizma. Da bi grad razvio nove konkurentske prednosti, mora uspostaviti partnerstvo s privatnim sektorom na različitim područjima i projektima.

Zbog izražene ljetne sezonalnosti Zagreb ima maksimalan broj hostela. Pola hostelskih objekata nije kategorizirano i posluje na rubu zakona.

Agencije se nisu dobro pripremile za Picassoov izložbu jer informacije o kulturnim priredbama dobivaju prekasno, a i ne bave se ozbiljno osmišljavanjem paketa. Imidž Zagreba mijenjat će se kad i Hrvatska promijeni imidž ‘zemlje sunca i mora’.

INmusic festival, koji se svake godine održava na Jarunu, aktualne glazbene zvijezde u tri dana dolazi vidjeti 50-ak tisuća posjetitelja, od kojih je bar 20 posto stranih turista. Britanska agencija LateRooms.com objavila je podatak da je zbog INmusic festivala broj rezervacija hotelskog smještaja u Zagrebu porastao za čak 1500 posto, što su prenijeli mnogi ugledni britanski mediji specijalizirani za turizam. Dok festival Exit, koji se održava na Petrovaradinskoj tvrđavi, uživa potporu Novog Sada, grada s proračunom od pola milijuna eura, deset puta manjim od zagrebačkoga, INmusic od TZ-a Zagreb dobiva 50 tisuća eura i sâm pokriva troškove infrastrukture.

Simpatična manifestacija koja je ovih dana okupila 20-ak tisuća posjetitelja (od kojih 20 posto stranaca) jest ‘Gričevanje’ u organizaciji Emila Matešića. Domicilna je lokacija glazbenog festivala Gradec, no zbog mjera sigurnosti povezanih s Picassoovom izložbom organizator je bio prisiljen prebaciti događanje na plato Tuškanca. Povezali smo priču s legendama i ‘Gričkom vješticom’. Namjeravamo u ovom kriznom vremenu besplatnim događajem pridonijeti kulturnoj slici grada, no preduvjet je da ostanemo na Gradecu, jedinoj takvoj lokaciji u regiji – ispričao je Matešić.

Najposjećenije su zagrebačke lokacije Gornji grad, Mirogoj, Bundek, Jarun, parkovi i Sljeme te kulturno-povijesne znamenitosti, muzeji, galerije. Dvije su najveće manifestacije u organizaciji TZ-a Zagreb ‘Zagrebački vremeplov’, koji je počeo nedavno, i ‘Advent u Zagrebu’. Za božićnih blagdana i novogodišnjih praznika glavni grad lani je posjetilo 11 posto više gostiju nego godinu prije, a najviše dolazaka ostvarili su gosti iz Italije, Austrije, BiH, SAD-a te Slovenije.

No Zagreb ima i raznoliku okolicu u kojoj se u kratkom vremenu mogu obići atraktivne lokacije i manifestacije. Vinske ceste Zagrebačke županije na godinu posjeti 30-ak tisuća posjetitelja i isto toliko hodočasnika dođe u Krašić. Od devet dvoraca u županiji samo je jedan otvoren za posjetitelje, Lužnica kraj Zaprešića, koji posjeti 10-ak tisuća ljudi na godinu.

Odličan proizvod koji se maštovito razvija i svake godine oplemenjuje arheološko je nalazište Andautonia koje ima oko sedam tisuća posjetitelja na godinu. ‘Dani Andautonije’ svake godine tematski su različiti. U interakciji s posjetiteljima koji kušaju rimske specijalitete, nose rimske odjeću, okušavaju se u starim zanatima i kupuju autentične proizvode organizatori su pogodili kako stvoriti i prodati ono što se u turizmu danas najviše boduje – doživljaj.

Možemo zaključiti da Zagreb još nije cjelovito prihvatio turizam kao polugu vlastitoga gospodarskog rasta, zbog čega još nije turističko odredište s globalno prepoznatljivim imidžem. Nisu otvoreni novi turistički prostori, nema jasna i učinkovita modela upravljanja razvojem turizma. Zato su u turizmu kao tržišta od interesa za različite poslovne subjekte ključni poslovna komunikacija i javno-privatna partnerstva.

Da bi dobio jasne konture brenda, Zagreb najprije mora dobiti identitet. Beograd se jasno pozicionirao kao centar Balkana i tako se doživljava. Između Austro-Ugarske, Turske, Jugoslavije i svih utjecaja vidljivih na današnjim ulicama moramo definirati tko smo i što ćemo od toga prodavati turistima. Ili ćemo, kako bi rekao Vojo Šiljak, vječno ‘ulicama lutati ne bismo li se sreli’.

Hotel Jadran čini nas tržišnim liderom.