Brendovi koji asociiraju na inovativnost uključuju Apple, Samsung, Nike, Kraš, Sony, Ariel, Adidas, Microsoft, Vip, i Konzum/K+. S druge strane, brendovi uz koje su potrošači emotivno vezani su Coca-Cola, dm, Vindija, Jamnica, Lush, Mercedes, Google, Nivea, Dove, i Ožujsko pivo.
Tinejdžeri i mladi kupci nemilosrdni su, raspolazu vrlo ograničenom količinom novca i ne-lojalni su brendovima. Jedini način da ih ‘dobijete’ je da im ponudite nešto za što misle da je genijalno i nezamjenjivo – kaže Pitarević.
Izazovi brendova su veliki. Domaći, pogotovo tradicionalni brendovi, namjeravaju li zadržati tržišne udjele, moraju pod hitno promijeniti strategiju i pokazati hrabrost, jer će hođanjem po utabanim stazama nestati zajedno sa starijom ciljnom skupinom.
Komunikacija s mladima ne trpi rezerve i zadrške. Klijenti to ne razumiju pa previše kampanja rade za sve targete, uprosjećuju ih i time njihova komunikacija gubi oštricu i ‘appeal’ za tu mladu skupinu – objašnjava Pitarević.
Osim toga, tek su rijetki domaći brendovi usvojili strategije kojima uspijevaju doseći ciljnu skupinu mladih kupaca, a da pritom ne gube tržište tradicionalnih, kupaca s dužim stažem. Za početak, oni ne kopiraju svoju ATL komunikaciju na digitalnim medijima ili, kako kaže Pitarević, na tim kanalima komunikacije nude nešto novo, korisno ili zabavno, što može inicirati dvosmjernu komunikaciju s kupcima (globalni primjeri su Old Spice ili Adidas).