Dalmatinsko zaleđe ima golem turistički potencijal

Prije nego što je Zlatko Ževrnja postao načelnik Dugopolja, za to mjesto jedva da je netko znao. Danas teško da ima mnogo onih koji ne znaju da je to malo mjesto nadomak Splita jedna od najrazvijenijih hrvatskih općina. Nije stoga čudno da je načelnik kojem uvelike pripadaju zasluge za ‘čudo Dugopolja’ predložen za HDZ-ova kandidata za splitsko-dalmatinskog župana na skorašnjim lokalnim izborima. U njegovu je programu među najistaknutijim točkama upravo turizam koji će potaknuti razvoj Dalmatinske zagore – ekološki i seoski turizam.

Kakvim biste opisali Dugopolje prije pet godina i danas? – Da bi čitateljima bilo jasnije, ipak ćemo se morati vratiti nešto više u prošlost, točnije u 1997. godinu kada smo utemeljili Općinu Dugopolje. Bilo je to poratno vrijeme, sa svježim tragovima krvi, znoja i suza u svima nama. Područje današnje Poduzetničke zone Podi-Dugopolje bilo je samo kamenita i trnovita pustopoljina, a Dugopolje tek jedno od naših sela i gradova koje prethodna desetljeća i stoljeća nisu mazila. Bez ikakvih prirodnih i gospodarskih resursa, općinskih ureda, računala i žiro-računa, s tek nekolicinom malih obrta i zanata, znali smo da treba krenuti od početka. Najprije nam je valjalo osmislići gospodarski razvitak putem razvitka poduzetničkih zona (Podi, Podi zapad, Krč i Bani), jer nam je otvaranje radnih mjesta i zapošljavanje svih – a prije svega naše mladeži – bio cilj važniji od drugih. Tri razine urbanističko-planske pripreme, rješavanje imovinsko-pravnih radnji, studija utjecaja na okoliš te cjelokupni projektni inženjering stvorili su uvjete za razvoj ponajprije gospodarstva, a samim time i komunalne infrastrukture, naobrazbe, kulture, sporta – i svega onoga što čini svakodnevnicu i podiže kvalitetu života jedna takve dinamične zajednice kakva je naša danas.

U čemu je tajna uspjeha Dugopolja? – Dio onoga što smo uradili pred očima je svima koji iz priobalja krenu prema Dalmatinskoj zagori. Još veći i mukotrpniji dio odvija se u sjeni, ali time nikako nije manje važan. Osjetit će se vrlo brzo, kao povećan pojedinačni i društveni standard, viši civilizacijski doseg, dobro očuvan okoliš… Mi pak, sa svoje strane, zahvaljujemo svima – od županije do središnje države i od javnih poduzeća do privatnih gospodarskih subjekata – koji su legitimni sudionici naših uspjeha. Ali, ipak, svjesni smo da je sve postignuto vlastitim znanjem i radom te uz potporu pučanstva općine i njenih četiriju naselja: Dugopolja, Koprivna, Kotlenica i Liske. Objašnjenje svih naših postignuća doista je jednostavno: složan rad i demokratski dogovor. I našu općinu čine živi ljudi, sa svim svojim vrlinama i manama, ali, eto – možda povijesnim iskustvom tegobna života ili, još više, zagovorom naših dičnih zaštitnika svetog Mihovila i Jeronima – svih ovih godina nismo dopustili da nam naše slabosti i razlike zaklone zajednički cilj, a to je opće dobro.

Koliko je zona u Dugopolju privukla investitora i kakvi su daljnji potencijali razvoja? – Sustav integriranih poduzetničkih zona Podi-Dugopolje danas ima 84 poslovna objekta (12 novih je u pripremi i/ili se grade), u kojima posluje 226 tvrtki. Investitori su u ‘greenfield’-gradnju i opremanje svojih objekata uložili znatnih devet milijardi kuna. Trenutačno imamo 26 ha slobodnih, komunalno potpuno opremljenih poduzetničkih parcela spremnih za investitore.

Koje su najveće konkurentske prednosti Dugopolja i kako ga uklopiti u cjelokupnu ponudu Splitsko-dalmatinske županije? – Prema ‘Glavnom planu razvoja turizma SDŽ’, Dugopolje je kao spoj između obalnog dijela županije i zaleđa smješteno u cjelinu ‘Splitska rivijera sa zaleđem’, a kojom se želi smanjiti klasična ponuda ‘sunca i mora’. Upravo zbog tog pristupa Dugopolje ima komparativnu prednost i može graditi jedinstven turistički proizvod. Zbog svoje lokacije, Dugopolje ima mogućnost postati ishodišna točka za turističke programe zasnovane na kulturnom, aktivnom doživljaju, nudeći kvalitetan smještaj, ugodno okruženje, doživljaj prirode i odličnu prometnu povezanost.

Je li Županija pokazala dovoljno interesa za manje sredine, one koje nisu razvijane turističke destinacije, poput Hvara, Brača, Makarske… i što čini da im se olakša ulazak u turističke vode? – Svakako. Potvrda tome razni su programi potpore, a kao primjer može se izdvojiti ‘Program etno-eko sela’, za koji je SDŽ u razdoblju od 2005. do danas izdvojio 9,5 milijuna kuna. To je velika stvar za male sredine koje imaju prepoznat potencijal razvoja turizma u budućnosti. Ujedno, treba istaknuti i JU RERA za koordinaciju i razvoj SDŽ, koji u sklopu svojeg djelovanja malim sredinama pomaže u pripremi i prijavi projekata za financiranje iz sredstava EU. Samo zajedničkim djelovanjem Županije i svih općina i gradova te zajedničkim iskorištavanjem turističkih resursa moguće je stvoriti kritičnu masu za stvaranje turističke ponude koja će biti snažno prepoznata na turističkom tržištu i dovesti nove turiste. Imamo i jedno i drugo, turističke resurse i Županiju koja prepoznaje i podupire važnost njihovoga iskorištenja.

Može li dalmatinsko zalađe ponuditi zanimljive turističke sadržaje? – Naravno, dalmatinsko je zaleđe bogat turistički potencijal. Potvrda da je zaleđe prepoznato kao budući važni generator razvoja turizma županije je ‘Strategija razvoja ruralnog turizma SDŽ’, kojom su definirani ciljevi, programi i turistički proizvodi konkurentnosti, marketinški plan, upravljačka struktura, financiranje, provedbeni okviri i dr. Izrada predmetnog dokumenta nužno je potrebna, jer je on pretpostavka za kvalitetan daljnji razvoj turističke ponude i upravljanje svime što dalmatinsko zaleđe ima, od gastronomije, preko kulture i povijesti, do događaja, tematskog vikend-boravka na selu te organiziranih tura i sličnih sadržaja.

Kandidat ste za splitsko-damatinskog župana. Ako osvojite tu fotelju, hoćete li i što mijenjati u strategiji razvoja turizma u županiji? – Postojeći strateški dokumenti razvoja turizma SDŽ temelj su daljnjeg razvoja i upravljanja. Mislim da su njihovi ključni dijelovi operativni, koji nam definiraju tko, kako i kada? Potrebno je napraviti analizu upravo tih dijelova i vidjeti postoje li potrebe za promjenom, koja može biti samo u vidu nadopune novih aktivnosti, ako je do sada provedeno dosta toga. Ne treba nužno mijenjati da bi bilo uspješno, potrebno je uvijek snimiti realno stanje i iskoristiti najbolje od onoga što imamo u datom trenutku, a u turističkom smislu imamo mnogo i stoga od turističkog sektora u vidu razvoja mnogo i očekujem.