Proizvođač kabela Elka prije dvije godine, kada je kormilo Uprave preuzeo Vatro-slav Sablic prešavši iz susjednog Diokija, bio u vrlo nezavidnoj situaciji. Glavne teme bile su otpuštanja, rezanje troškova, zaduživanje za pokrivanje obveza i slično. Danas su teme profitne marže, novi proizvodi i tržišta. Iako na Žitnjaku još ne cvjeta samo cvijeće, trend se uvelike promijenio i prva kriza je za njima. Tvrtka je u vlasništvu Skab Corporationa (45,9 posto) Dušana Sekulića, varaždinske Cotre (38,1 posto) i malih dioničara (16 posto). Siva eminencija Elke je pak dugogodišnji predsjednik Nadzornog odbora i bivši premijer Franjo Gregurić.
-
Prije dvije godine Elka je bila na koljenima, kako izgleda danas nakon restrukturiranja? – Nakon restrukturiranja 2011. odvojene su nekretnine i osnovni biznis – proizvodnja kabela. Tvrtka se prije zvala Elka kabeli, a sada je osnovni biznis u Elki d.o.o., a nekretnine u Koleđovčina nekretninama d.o.o. Proveli smo najteži dio, a to je reduciranje svih fiksnih troškova, koji su smanjeni za oko 20 milijuna kuna na godišnjoj razini. Zaposlenih je 25 posto manje, ali sada povećavamo njihov broj. Tvrtka se u potpunosti stabilizirala i nakon četiri godine Elkino je poslovanje pozitivno, a prihod se vraća prema pretkriznim brojkama. Nemamo problema s likvidnošću, što je danas rijetkost, a planiramo smanjivati i dugove koji su nastali u vrijeme borbe za goli opstanak.
-
Prihod je u krizi pao na 350 milijuna kuna, koliki je bio lani i što se očekuje u 2013.? – Lani smo ostvarili 420 milijuna kuna, a 2013. možemo biti prilično sigurni da će, sudeći prema prvom kvartalu, prihod biti od 480 do 500 milijuna kuna. Nakon nekoliko godina gubitaka ušli smo u zonu pozitivnog poslovanja, s dobiti, koju u 2013. planiramo još povećati. Cilj nam je daljnji rast, ne samo u obujmu nego i u kvaliteti, a ove i sljedeće godine fokus nam je na razvoju novih proizvoda i stvaranju profitabilnijeg asortimenta.
-
Koji su to novi proizvodi? – Prepoznatljivi smo po specijalnim industrijskim kabelima, namijenjenima ponajprije za ugradnju u sofisticirane proizvode. Pokrećemo proizvodnju novih tipova kabela za željeznice u Velikoj Britaniji i Njemačkoj i nadamo se oživljavanju brodogradnje. Elka je uvijek radila takve kabele, ali ih je za izvoz bilo relativno malo. Sada nastojimo povećati njihovu količinu nauštrb nekih kabela kojima pada cijena i gdje je konkurencija veća.
-
Što je s telekomunikacijskim kabelima, jeste li izašli iz tog segmenta? Planirate li se uključiti u gradnju optičke infrastrukture? – Radimo ih za HT i za okolna tržišta, ali ne kao kontinuiranu proizvodnju nego projektno. Naši ADSL bakreni kabeli pokazali su se superiorni. Kod optičkih kabela govorimo o optici za infrastrukturu za velike međugradske udaljenosti, u čemu smo iznimno jaki. Naš angažman ovisit će o specifikacijama posla i infrastrukturno ćemo sudjelovati, a optički kabeli koji se ugrađuju po zgradama i koje ne radimo uglavnom se uvoze s Dalekog istoka.
-
Kakva vam je sada struktura proizvodnje? – Najveći dio proizvodnje, 70 posto, otpada na energetiku, a 30 posto čine specijalni kabeli, kojima planiramo dodatno povećavati udio. Povećavat ćemo i kapacitet cjelokupne proizvodnje. Sada smo na oko 1500 tona na mjesec, a htjeli bismo doći na 1700 tona. Kad su financije u pitanju, u ovom nam je trenutku realni plafon prihod od 550 do 600 milijuna kuna i to je razina koja nam osigurava stabilnost i dugoročni opstanak.
-
Imate li razvoj vlastitih proizvoda, čime se borite s konkurencijom na tržištu EU? – Ključno je što prije mijenjati kabele koji gube na profitabilnosti novima, što nam je fokus te stoga svake godine nadopunjavamo asortiman. Imamo kemijski, elektro- i strojarski laboratorij. U razvoju imamo tridesetak ljudi, a proizvode razvijamo namjenski za tržište na temelju razgovora s partnerima i kupcima, ali i dugogodišnjeg iskustva. Pokrećemo i suradnju s fakultetima. Najveći adut u borbi protiv velikih igrača nije nam kvantiteta već specijalizacija, kvaliteta i fleksibilnost. To prepoznaju strana tržišta pa trenutačno iz Velike Britanije, Njemačke i Austrije imamo veću potražnju nego što možemo proizvesti. Srednje veliki i fleksibilni igrači poput nas sve su traženiji.
-
Možete li naći odgovarajuće kadrove u Hrvatskoj? – Inženjeri su kod nas već tradicionalno dobri. No sada se počinje mjeriti i kvaliteta radne snage na strojevima. Stroj može kupiti i instalirati bilo tko, a razlika je u tome tko na njemu radi. Stoga kontinuirano ulažemo u motivaciju djelatnika na svim razinama. Konkurencija je ostra i borba vlada na svim poljima pa i djelatnik na stroju može tako odnijeti pobjedu ili uzrokovati gubitak. Prije je cijena bila glavni kriterij, a sada su u prvom planu pouzdanost dobave, kvaliteta proizvoda i inovativnost. Morate se nečim razlikovati i ostaviti konkurenciju iza sebe.
