Ova politička garnitura znala je da će pobijediti i samo se pregovaralo o tome tko će kamo, a nije se gradila politika vlade u sjeni koja bi odmah nakon dolaska na vlast mogla pokazati nekakav konzistentan put i program – uočava paradoks ove vlasti. Primjeri koje obrađuje u knjizi pokazuju da i nova otkrića nafte i plina mogu našteti državi.
Kada je Bog stvarao svijet, nekome je podario naftu. Nama je udijelio dug i ministre koji ulaskom u vladu svoju glavu zamijene stražnjom. Sažetak je to hrvatske ekonomske stvarnosti koju smo pronašli u knjizi. Otkvačeni i inventivni profesor makroekonomije na splitskom Ekonomskom fakultetu na jednostavan, originalan, stilski vrlo privlačan i duhovit način ekonomsku teoriju ‘oblači’ u atraktivne i provokativne primjere iz svakodnevnog života i otkriva svu paradoksalnost. Je li najveća suđest otvorena u paradoksu siromaštva, paradoksu vlasništva ili splitsko-zagrebačkom paradoksu, teško je reći i izdvojiti. Svaki za sebe je zanimljiv.
No od 23 paradoks, upravo je najviše vremena potrošeno na poglavlje ‘Paradoks prirodnih resursa’ koji ima dodatak zvan ‘Hrvatska bolest’. Naime, pojam nizozemske bolesti označava negativne efekte koje izaziva velik priljev stranih valuta. U slučaju Hrvatske priljeva deviza nije bilo, primjerice, otkrićem nafte, nego – enormnim inozemnim zaduživanjem. Filipić, čiji je asistent svojedobno bio potpredsjednik Vlade Branko Grčić, pokazuje da je razina inozemnog zaduživanja u posljednjih 15-ak godina u najvećoj mjeri proizvela niz ‘džumbusa’ koje danas imamo. Čak i nova otkrića.
