Nekad agencija, odnedavno Javna ustanova za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije – JU RERA SD, no ekipa na čelu s direktorom Srećkom Radnićem ostala je ista. Ipak, njihovi su zadaci za boljšak te županije malo složeniji. U žarištu redovitoga godišnjega gospodarskog foruma koji organizira RERA ovaj je put bio turizam.
-
Na trećem Gospodarskom forumu govorilo se o razvojnim projektima ‘Hotel susjedstvo’, ‘Etno-eko selo’ i ‘Tematske staze’. Tko su ulagači i što će ti projekti značiti za županijski turizam? – To su samo neki razvojni projekti koje provodimo, a ključni su za našu županiju, stoga smo ih u sklopu Foruma odlučili predstaviti javnosti. Projektom ‘Etno-eko sela’ izravno će se potaknuti gospodarski razvoj turističkom obnovom raseljenih i zapuštenih sela u županiji. Do sada je u projekt uloženo u 3,5 milijuna kuna iz fondova Europske unije, a iz SDŽ-ova proračuna deset milijuna kuna od 2005. do 2012. O projektu ‘Hotel susjedstvo’ još će se mnogo govoriti nakon predstavljanja. Naime, SDŽ će biti prva županija u Hrvatskoj koja će početi uspostavljati tzv. raspršene hotele na regionalnoj razini. Projektom će se osim smještaja umrežiti spektar poslovanja, aktivnosti i rada na odredištu prema posebnim načelima ‘Hotela susjedstva’ koji se temelji na racionalizaciji poslovanja radi što veće učinkovitosti i zajedničke promidžbe te prodaje na tržištu. Taj je projekt važan jer je velik iskorak u turističkoj ponudi, a privatnome smještaju organizacijski poboljšava kvalitetu.
-
Koji se projekti u SDŽ-ovu turističkom sektoru trenutačno realiziraju i kad se očekuju konkretni rezultati? – Svjesni važnosti županijskoga turističkog sektora, upravo radimo na dva velika turistička projekta. Prvi je ‘CapTure’, ‘Capacities in Tourism’, s kojim se podizanjem strukovnog obrazovanja i osposobljavanja jačaju ljudski kapaciteti. Provedbom projekta povećat će se, među ostalim, razina kvalitete usluge u turističko-ugostiteljskim djelatnostima, poboljšati izlazne kompetencije učenika te infrastrukturna opremljenost turističko-ugostiteljskih škola. Drugi projekt ‘Ekomarine’ unapređuje upravljanje razvojem turizma i promicanje održivog turizma, poštujuci pritom potrebu za dugoročnom zaštitom prostora i održivim upravljanjem ekosustava. Riječ je o uspostavi mreža marina u Solinu, Omišu, na Visu, u Tučepima, Nerežišćima i na Šolti, odnosno njihovoj gradnji, opremanju i upravljanju primjenom međunarodno priznatih ekoloških standarda i mjerila nautičkog turizma. Oba projekta snažno će utjecati na turistički sektor jer su ljudski potencijali i njihova dobra naobrazba jamac izvrsne kvalitete usluge u budućnosti. Infrastrukturni projekti koji primjenjuju ekološke standarde visoko su na ljestvici ‘važnosti brige o nama samima’, odnosno županije o prirodnim resursima koji se iskorištavaju u turističke svrhe.
-
Kako će se obnoviti ruralna područja SDŽ-a? Kakva je uloga RERA-e SDŽ-a u tome? – Pravo je vrijeme za snažno uključenje ruralnih područja u turističku kretanja. Ta su područja velik potencijal jer tzv. standardna ponuda naših već afirmiranih odredišta treba novu, dodatnu ponudu s novim sadržajima ne bi li ostala konkurentna na tržištu. Kao što sam već spomenuo, projektom ‘Etno-eko sela’ obnovit ćemo taj dio područja u turističke svrhe. Faze razvoja ruralnih područja lako je pratiti provedbom postavljenih ciljeva i aktivnosti u ‘Strategiji razvoja ruralnog turizma SDŽ-a’. Upravo prema tom dokumentu JU RERA SD razvija regionalne projekte na ruralnim područjima kao što su ‘Dalmatinska zagora’, ‘Tajne dinarskoga kraja’, ‘S pogledom na more – slika o raskoši dalmatinskih otoka i priobalja’ i ‘Zaboravljeni puti Zagore’. Sva tri projekta osiguravaju gospodarski oporavak ruralnih područja, njihov održivi razvoj, očuvanje kulture i tradicije te uključivanje resursa u turistička kretanja kako bi se povećala konkurentnost na turističkom tržištu.
