Nema navale na potpore iz ‘Impulsa’

Va mjeseca nakon otvaranja natječaja za novac iz ‘Poduzetničkog impulsa’ Ministarstva poduzetništva i obrta ministar Gordan Maras ne krije zadovoljstvo iskazanim interesom, iako se na natječaj do sada javilo tek nešto više od 350 poduzetnika. U Ministarstvu vjeruju da je to zbog toga što poduzetnici žele pripremiti što kvalitetnije projekte. Prošle se godine na natječaj prijavilo ukupno oko 11 tisuća poduzetnika, a potpore su odobrene za sedam tisuća projekata, ali ove godine nema žurbe, ponajviše zahvaljujući novim pravilima natječaja i drastičnim izmjenama principa prema kojima se novac dodjeljuje.

Osim što je ‘Poduzetnički impuls’ ove godine transparentniji, Ministarstvo je mnogo vremena i truda uložilo u edukaciju poduzetnika i građana te je u protekla dva mjeseca diljem Hrvatske održano 20-ak radionica, koje su ukupno okupile više od 2000 sudionika koji kandidiraju ili razmišljaju o apliciranju za dio od 730 milijuna kuna koliko će ove godine biti plasirano putem ‘Impulsa’.

Zanimljivost ovogodišnjega ‘Poduzetničkog impulsa’ otvorenost je natječaja do iskorištenosti sredstava – dakle, tko se prvi prijavi, ima veće šanse za dobivanje novca, kolokvijalno rečeno, tko prvi – njegova djevojka. No moguća odbijenica nije razlog za odustajanje, jer se svaki projekt može ponovno prijaviti, zbog čega su iz Ministarstva nekoliko puta preporučili da se programi prijave što prije. Osim novca, jedan od najvećih benefita za svaki poduzetnički projekt je i dragocjena referenca za buduće natječaje koji će se financirati iz strukturnih fondova Europske unije, gdje će pojedinačne potpore biti višestruko više, ali projekti nešto složeniji i zahtjevniji.

Svrha je programa ‘Poduzetnički impuls 2013.’ potaknuti brži razvoj maloga gospodarstva s ciljem novog zapošljavanja, povećanja konkurentnosti, izvoza i gospodarskog rasta, a program podupire i nova strategija razvoja maloga gospodarstva. Jedan od najvećih problema koji prema mišljenju ministra Marasa koče razvoj malog poduzetništva jest i prevelika cijena rada. Maras priznaje da treba raditi na olakšavanju poslovanja za male i srednje poduzetnike, što se na čemu se i dosad radilo. Cijena rada smanjena je dva posto i ukinuti su neki od brojnih parafiskalnih nameta, da bi se opterećenje na rad dodatno smanjilo.

Maras je također ranije istaknuo da je ‘Poduzetnički impuls’ u punom zamahu i da se potpore već odobrivaju, što je velika pomoć malim i srednjim poduzetnicima kako bi završili projekte koje su već započeli. U tom smjeru ide i odluka da se maksimalna pojedinačna potpora podigne na 1,4 milijuna kuna uz 50 posto participacije poduzetnika, koji taj udio, pak, mogu pokriti kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), što im dodatno olakšava ulaganje. Konačni cilj ‘Poduzetničkog impulsa’ povući 200 milijuna eura (730 milijuna kuna koliki je proračun programa) putem poduzetničkih projekata, objašnjava Maras.

Tim novcem pokrenut će se nužne privatne investicije u malom i srednjem gospodarstvu te stvoriti nova radna mjesta. Osim toga, važno je podijeliti čim više novca iz ‘Poduzetničkog impulsa’ kako bi se poduzetnici i gospodarstvo što bolje pripremili za iduću godinu, tj. povlačenje novca iz izdašnijih fondova Europske unije. Više novca iz Europe znači i veći proračun Ministarstva poduzetništva i obrta, zbog čega u Ministarstvu procjenjuju da će vrlo brzo doći do granice korištenja potpora od 250 milijuna eura na godinu.

Maras je rekao da je uvedeno mnogo novosti u odnosu na prijašnje godine i u efikasnosti trošenja sredstava i u nadzoru. To nisu mjere kojima se nešto daje iz proračuna, nego se ulaže, potiče, kako bi se u proračun putem zapošljavanja i rasta gospodarstva taj novac sutra vratio hrvatskim građanima, istaknuo je.

Najveća promjena u odnosu na ranije godine je da ‘Poduzetnički impuls 2013.’ nije predviđen da bi se pomoglo velikoj skupini poduzetnika s malim iznosima, već da se nađu kvalitetne ideje i projekti kojima će se pomoći s većim iznosom potpore. Neće više biti mnogo potpora s iznosom od 10 ili 15 tisuća kuna, već će biti manje projekata, ali će iznos potpore biti veći, prosječno viši od 100 tisuća kuna. Financijska potpora poduzetnicima i ‘Impulsu’ su i jamstva Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (Hamag), a smjernice razvoja upisane su u Strategiju razvoja poduzetništva 2020.

Kako bi što kvalitetnije pratio Strategiju razvoja i ‘Poduzetnički impuls’, Hamag je promijenio jamstva i potpisao nove ugovore s poslovnim bankama, čijim bi se kreditima trebalo oživiti malo gospodarstvo. Darko Liović, predsjednik Hamaga, rekao je da je cilj njegove agencije da bude spona između ideje i kapitala, kako bi poduzetnici mogli realizirati ideje.

Tradicionalan način financiranja poduzetnika je bankarski kredit. Ipak, statistike kažu da je samo 15 posto hrvatskih poduzetnika u stanju i dobiti ga. Drugi su prezaduženi i ne mogu više u bankama konkurirati za financiranje putem kredita.

‘Poduzetnički impuls’ program je nepovratnih potpora i sigurno predstavlja korak u dobrom smjeru. Ipak, ove godine mnogi se poduzetnici žale na predviđene povećane iznose vlastitog financiranja poduzetnika, jer ove godine moraju sami sufinancirati 50 posto, a država im nepovratno daje 50 posto. Prošle je godine udio države u sufinanciranju bio 75 posto. Dakle, kako je pristup bankarskom kapitalu sve teži i teži, sve veća su očekivanja od nepovratnih potpora, zbog čega ne bi bilo loše da se fond ‘Poduzetničkog impulsa’ što prije približi limitu od 250 milijuna eura.

Svaki poduzetnik za sebe treba donijeti odluku je li mu bolje da aplicira za nešto manji iznos koji može dobiti jednostavnijim putem ili za veći, ali koji podrazumijeva dulje, skuplje pripreme i dulje čekanje. Osim kredita i nepovratnih sredstava, na raspolaganju stoji i poslovni anđeli, fondovi rizičnoga kapitala i sl., ali treba imati na umu da svi oni imaju svoje mehanizme funkcioniranja pa nisu primjereni za sve poduzetnike i njihove specifične potrebe.

Upravo bi upornost i predanost poduzetnika u svojim poduzetničkim pothvatima mogli potaknuti blago povećanje hrvatskog BDP-a iako je to za sada nezahvalno prognozirati. Na održivi rast BDP-a najviše će utjecati osobna potrošnja, a na nju raspoloživi dohodak stanovništva, koji je povezan sa stanjem zaposlenosti, za koju za sada nema naznaka održivog oporavka. Na rast izvoznih potražnje nepovoljno utječu makroekonomska kretanja kod važnih vanjskotrgovinskih partnera u EU, moguća promjena trgovinskog režima sa zemljama Cefe u drugoj polovini godine, a turistički sektor mogao biti pod utjecajem recesije u pojedinim važnim tržištima. Moguće oživljavanje investicijske potražnje u drugoj polovini godine proizaći će iz ubrzanja aktiviranja dijela projekata širega javnog sektora te povećanja atraktivnosti za privatna ulaganja u Hrvatskoj nakon ulaska u EU, od čega će domaći poduzetnici u svakom slučaju profitirati.