Predrag Bejaković

Povećanju vrijednosti brenda Dalmacije na svjetskome turističkom zemljovidu, unapređenju kvalitete usluge i produženju turističke sezone pridonijet će i razvojni projekti ‘Etno-eko sela’ i ‘Tematske staze’ Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ). Na Trećem gospodarskom forumu SDŽ-a u Splitu o projektu ‘Etno-eko sela’ govorila je viša stručna suradnica Jelena Petrov, a o ‘Tematskim stazama’ Gorana Baničević, savjetnica iz Javne ustanove RERA SD.

Cilj je projekata očuvanje prirodnih i kulturnih ljepota Dalmacije, obnova sela kao turističkih odredišta te razvoj ruralnog etno-ekološkog turizma i poticanje gospodarskog razvoja obogaćivanjem turističke ponude.

Projekt ‘Etno-eko sela’ financira se iz tri izvora: Splitsko-dalmatinska županija izdvojila je više od 9,5 milijuna kuna u posljednjih sedam godina; dio je novca iz IPA-e Adriatic, u sklopu kojeg je projekt ‘Adristolical Lands’ iz kojeg je dobiveno 500 tisuća eura za pripremu dokumentacije za izvedbu radova, infrastrukture i promidžbu etno-ekoloških sela kao jedinstvenog turističkog proizvoda; treći su izvor sredstava strukturni fondovi. U Splitsko-dalmatinskoj županiji 33 su etno-eko sela, a trenutačno ih se obnavlja samo nekoliko, primjerice središnji trgovi u selu Male Rudine i Humcu, gustirne u Malom Grablju i Zaraću – kaže Petrov.

U sklopu projekta ‘Adristolical Lands’ sudjeluje 15 projektnih partnera, od kojih je glavna talijanska regija Molise, a Javna ustanova RERA SD Splitsko-dalmatinske županije zadužena je za pilot-projekte WP 5. S provedbom projekta reklamiraju se i etno-eko sela. Osmero londonskih novinara u organizaciji RERA-e SD-a sudjelovat će u zajedničkom itineraru regije Marche i Splitsko-dalmatinske županije na temu ‘Kuće umjetnika’. Etno-eko sela reklamirat će se na Festivalu lavande, koji se organizira već peti put, a snimit će se i dokumentarni film i fotografije o tim selima na otoku Hvaru koje će se zatim izložiti u poznatoj londonskoj galeriji 12 Star Gallery. Splitsko-dalmatinska županija uključila se i u razvoj prekograničnog etno-ekološkog turizma. Projekti su u pripremi i financirat će se s 300 tisuća eura.

Osim etno-eko sela razvoju turizma Splitsko-dalmatinske županije znatno će pridonijeti gradnja tematskih staza. Od 2010., otkad je donesen program ‘Tematske staze’, raspisana su četiri natječaja radi očuvanja kulturne i prirodne baštine, razvoja pješačkog, biciklističkog, avanturističkog, ruralnog i ekoturizma. Namjeravaju se urediti okoliš i sagraditi tematske staze, od kojih će svaka imati posebnu poruku: primjerice antičke rimske staze podsjetit će na vladavinu Rimljana u Dalmaciji, staza mediteranskog bilja pokraj Omiša predstaviti će raskoš i bioraznolikost Mediterana. Sve će se to učiniti da se privuče što više turista i produlji turistička sezona te poveća vrijednost Splitsko-dalmatinske županije kao turističkog odredišta.

Dosad se u projekt ‘Tematske staze’ uključilo 36 gradova i općina i u 483 kilometra i 55 metara već uređenih staza uložene su 783 tisuće kuna. Riječ je o projektu ‘Medpaths’ iz IPA-ina Programa jadranske prekogranične suradnje čija je ukupna vrijednost malo veća od dva milijuna eura; 85 posto tog iznosa odnosi se na provedbu projekta u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U tom projektu JU RERA SD ima još deset projektnih partnera, među kojima su dva iz Italije – kaže Baničević.

Cilj je projekta zaštiti i obnoviti prirodno i kulturno naslijeđe u mediteranskom zaleđu i priobalju te razvijati model upravljanja prirodnim i kulturnim baštinom. Za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pripremljen je projekt ‘Tematske staze’ ukupno vrijedan više od 34 milijuna kuna. Planira se uređenje 100 staza iz programa ‘S pogledom na more – slika raskoši dalmatinskih otoka i priobalja’ koji će se ostvariti u 29 gradova i općina u dužini od dvije tisuće kilometara i stajat će 23 milijuna kuna. Drugi dio programa ‘Zaboravljeni puti Zagore’ obuhvaća uređenje 60 staza u 16 gradova i općina Dalmatinske zagore.

Hotel susjedstvo, novi razvojni projekt Splitsko-dalmatinske županije, prvi takav u Hrvatskoj, koji su osmislili arhitekti Miranda Veljačić i Dinko Peračić iz Platforme 9,81 zajedno s ravnateljem SD Rera Srećkom Radnićem, obuhvaća razvoj obalnoga turističkog krajobra koji se većinom sastoji od kućanstava koja pružaju turističke usluge, od smještajnih do ugostiteljskih. Takvi oblici poslovanja nose velik razvojni potencijal, ali i mnogo prostornih sukoba, društvenih i tehničkih zapreka te neracionalnost u gospodarenju. Cilj je projekta javno poduprijeti upravo te subjekte i omogućiti njihov razvoj. Nositeljica pilot-projekta koji je upravo u fazi razrade koncepta i mogućnosti primjene jest RERA SD, razvojna agencija Splitsko-dalmatinske županije. Njime se planira razviti sustav poticanja i provedbe takvih projekata u susjedstvima.

Riječ je o razvojnom projektu koji želi znatno unaprijediti poslovanje i urbanu obnovu te povećati kvalitetu sagrađenog obalnog prostora. Počinje od ljudi, stalnog stanovništva na obali, i mogućnosti poboljšanja njihove ekonomske osnove i kvalitete življenja. Drugi motiv nastanka projekta ‘Hotel susjedstvo’ jest urbanistička obnova devastiranih, često presagrađenih te komunalno i turistički neprimjerenih prostora – rekao je Dinko Peračić predstavivši projekt na Trećem gospodarskom forumu Splitsko-dalmatinske županije.

Namjera je osmislić projekte tzv. ujedinjenog susjedstva, okupiti zainteresirane pojedince i poslovne subjekte povezane s lokacijom, pomoći im u razvoju zajedničkih inicijativa i poduprijeti u njihovoj provedbi. Međutim, to neće biti jednostavno izvesti zbog općeg nepovjerenja, ne-sređenog vlasništva i neprilagođenosti legislative, ali moguće je.

Sadašnje stanje ‘turizma malog mjerila’ na obali vrlo je zanimljivo. Smještaj u kućanstvima pola je ukupnog smještajnog kapaciteta u Hrvatskoj i zauzima prve obalne linije, najvredniji dio pejzaža. Pokazao je veliku vitalnost, otpornost na krize, prilagodljivost tržištu i poslovnim okolnostima. Neprekidno se razvija iako taj razvoj nije planiran, nego stihijski. Ti oblici turizma i građenja puni su problema: od preopterećenja javne infrastrukture, presagrađenog okoliša, prometnih problema i zagušenja parkiranjem, neuređenih građevina i okućnica, energijske neučinkovitosti i pravnih problema do nekvalitetne turističke ponude, neracionalnosti u poslovanju na svim razinama i nedovoljno razvijenim javnim servisima. Procjenjuje se da će se u taj sektor u idućih sedam godina uložiti 700 milijuna eura – kaže Peračić, uvjeren da će projekt ‘Hotel susjedstvo’ pomoći da ulaganja u taj sektor budu koordinirana i osmišljena. Projekt ‘Hotel susjedstvo’ u praktičnom smislu znači razvoj bogata turističkog sklopa sastavljenog od smještajnih kapaciteta i mnogo povezanih usluga i doživljaja; tehnološki znači smanjenje gubitaka koje nosi individualno poslovanje i rješavanje tehničkih pitanja; za prostor pak znači unapređenje građevina, javnog i zajedničkog prostora, a za stalno stanovništvo stvaranje zdravije gospodarske osnove i okoliša.