Prioritet je i dosad nedovoljno iskorišten nautički turizam

S obzirom na to da uvijek odgovorno, objektivno i realno donosim odluke vezane uz razvoj Županije, pa tako i turizam, moram naglasiti da se u skladu s tim ne bih složio s postavkom da Splitsko-dalmatinska županija prati ostale turističke regije, već bih postavio tezu da SDŽ sa svojom bogatom ponudom i kulturno-turističkim proizvodom ima odličnu i proizvodno prepoznatljivu poziciju na turističkom tržištu, nevezano uz poziciju ostalih turističkih regija. Smatram to važnim naglasiti jer turističku sliku Županije stvaraju mnogi, svako daje svoj doprinos u kreiranju ponude, pa se tako uspješne turističke godine u SDŽ-u proteklih godina nisu događale stihijski ni slučajno. Iza svake brojke stoji uspješan projekt i rad, a planovi koji su u pripremi, kao i oni na početku realizacije, dovest će do toga da će naša županija biti još prepoznatljivija u svijetu.

Svi turistički projekti u razvoju ili koji će se razvijati u SDŽ-u temelje se na strateškim dokumentima Županije. Riječ je prije svega o Glavnom planu razvoja turizma SDŽ-a, Strategiji razvoja kulturnog turizma, Strategiji razvoja ruralnog turizma te Razvojnoj strategiji SDŽ-a. Prema tim dokumentima, Županija je definirala niz strategija razvoja proizvoda, a u prioritetu je stavljen kulturni turizam, odnosno jača valorizacija kulturnih resursa u turističke svrhe, koji do sada nisu bili dovoljno iskorišteni. Zatim, nautički turizam kao važan segment ponude kada govorimo o daljnjem razvoju luka nautičkog turizma te jače uključivanje ruralnih prostora u turističke tokove s kreiranjem novih turističkih proizvoda. Tu svakako kao primjer projekta koji je već u dubokoj realizaciji treba spomenuti projekt ‘Etno-eko sela’, u koji je Županija do sada uložila oko 9,5 milijuna kuna. Nadalje, Županija već godinama podržava razvoj tematskih staza, jer cilj nam je biti poznati kao Županija s najviše tematskih staza. Turisti vole ekologiju, aktivnu šetnju, sadržaje u prirodi, a upravo to možemo pružiti. Razvojem novih projekata, odnosno atraktivnih turističkih proizvoda privući ćemo više turista i na proljeće i na jesen, a ne samo u srcu sezone.

Split je svoj status ‘grada transfer-destinacije’ iskoristio kao svoju komparativnu prednost i danas ima savim drugu sliku. Naime, u Splitu se gosti u prosjeku zadržavaju tri do četiri dana, a danas uistinu imaju i zbog čega. Gostu više nije dovoljno ponuditi ‘sunce i more’, važno mu je u prvi plan staviti dodatnu ponudu – kulturnu, događaje i ostalo. Mislim da je u tome Split napravio iskorak te gostima nudi kulturnu baštinu kojom obiluje i događaje cijele godine. Ujedno treba naglasiti da je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije zajedno s TZG-om Splita i drugim turističkim zajednicama te domaćim i stranim turoperatorima i agencijama napravila program za zajedničke promotivne aktivnosti zasnovane na ‘city break’-sadržajima i uvođenju direktnih avioletova iz najvećih središta EU izvan sezone. Cilj je produljiti sezonu za nekoliko mjeseci, tako da će se ponuditi odabrani gradski hoteli, izleti, razgledi grada, ulaznice za događaje i ostalo.

Želimo li biti turistička destinacija koja ide u skladu s trendovima na turističkom tržištu, onda svakako sustav TZ-a treba prilagoditi, nikako u potpunosti promijeniti, kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj i lokalnoj razini. Što se tiče naše županije, Turistička zajednica svakako će provesti planirani preustroj u destinacijsku menadžment-organizaciju, koja bi prema planu trebala objediniti sve turističke proizvode, razviti nove te objediniti njihovu promociju u destinaciji. Važno je u toj promjeni svojevrsno centralno umrežavanje svih nositelja turističke ponude u destinaciji koji su direktno i indirektno vezani uz turizam u Županiji, a koje će dovesti do još kvalitetnijeg upravljanja i razvoja turizma. Isto tako, treba voditi računa o implementaciji destinacijskog menadžmenta, gdje će ključnu ulogu trebati odigrati turističke agencije. Riječ je o pozitivnoj sinergiji aktivnosti gdje će svi nositelji, pa tako i regionalna samouprava imati svoju odgovornu aktivnu ulogu. Dobar primjer je upravo program ‘city break’ koji sam prethodno istaknuo.

Kao što sam već kazao, postoje dokumenti kojima smo definirali planove, neki su kratkoročni, neki dugoročni. Očekujem da će se velika većina planiranog ostvariti. Vjerujem da će se to planirano ulaganje osjetiti i na svim relevantnim ‘turističkim’ indikatorima, koji će kontinuirano pokazivati trend rasta. Vjerujem kako će Splitsko-dalmatinska županija doseći visoku razinu konkurentnosti i biti odlično pozicionirana na turističkom tržištu, te da će svojim gostima u potpunosti pružati gostoljubivost i jedinstvenu raznovrsnost autohtonih dalmatinskih proizvoda, atrakcija i doživljaja tijekom cijele godine.

Za svaku destinaciju, pa tako i Splitsko-dalmatinsku županiju, uvijek je važno pratiti kretanja konkurentnosti, da bi se u svako vrijeme moglo sagledati pravo stanje odnosa ponude i potražnje. Svjesni smo da je hotelsko-ugostiteljski sektor po tome i dosta specifičan te neprestano doživljava oscilacije zbog internih i eksternih čimbenika. Mislim da uvijek treba voditi računa o turizmu kao jednoj od strateških grana te njegovoj konkurentnosti, jer znamo da on ima gotovo sve, od već stvorenog imidža na tržištu, izvoznog potencijala, moguće integracije ostalih sektora, do sačuvanog prostora i neiskorištenih resursa. Što se tiče SDŽ-a, putem svih instrumenata i aktivnosti koje su u našoj nadležnosti, a to su prije svega poticajni programi kojima se stimulira razvoj poduzetništva u turizmu, nastojimo ulagati u potrebnu dodanu vrijednost destinacije za turiste, a sve u cilju povećanja konkurentnosti. Nastojimo postići jedan od ciljeva razvoja, a to je konkurentno, diverzificirano, tehnološki napredno i socio-ekološki održivo gospodarstvo usmjeren rastu standarda stanovništva.