koju je izradilo Ministarstvo turizma, predstavio je Ivo Bašić, savjetnik ministra. Temelji se na deset ključnih smjerova čijim bi ispunjenjem Hrvatska trebala globalno postati prepoznatljiva turistima i investitorima. To znači da treba poboljšati kvalitetu usluge, produljiti sezonu, povećati smještajne kapacitete, posebno u hotelskom sektoru, reorganizirati rad turističkih zajednica, privatizirati turističke tvrtke u većinskom državnom vlasništvu, ulagati u nautički, zdravstveni, kulturni, poslovni i golfski turizam te razvijati etno-gastronomski, ruralni, planinski, pustolovni i sportski turizam.
Do 2020. u razvoj hrvatskog turizma uložit će se sedam milijardi eura, najviše u hotele. Namjera je sagraditi 20 tisuća soba i luke za nautičare, tematski parkovi… Kao turističko odredište Hrvatska je sada na 34. mjestu u svijetu, a cilj je pozicionirati se među 20 vodećih turističkih zemalja. U Hrvatskoj turistički sektor u BDP-u sudjeluje s oko 18 posto i zapošljava stotinu tisuća radnika. Do 2020. trebalo bi se otvoriti 20 tisuća novih radnih mjesta i još 10 tisuća u pratećim djelatnostima, ali i ostvariti godišnji prihod od turizma od 14,3 milijarde eura – naglasio je Bašić. Budući da se proizvod, ma koliko bio kvalitetan, teško prodaje sâm po sebi, ulagat će se i u promidžbu Hrvatske.
Kako doći do novca za ulaganje u turizam, objasnila je Mira Krneta, voditeljica HBOR-ova područnog uređa za Dalmaciju. Hrvatska banka za obnovu i razvitak od 1992. do 2013. odobrila je 1900 kredita za razvoj turizma od 12,5 milijardi kuna. Većina se novca uložila, a manji dio potrošio se za obrtna sredstva, odnosno za tekuće poslovanje. Splitsko-dalmatinska županija u posljednjih dva desetljeća dobila je 6,5 milijardi kuna, a samo lani 1,2 milijarde kuna, od kojih je uloženo čak 80 posto. HBOR je uz potporu HAMAG-a uspostavio nov model suradnje s najvećim bankama u Hrvatskoj prema kojem dijeli rizik naplate kredita. Ponuda HBOR-ovih kredita raznolika je i jedan od programa kreditiranja namijenjen je poduzetnicima u turizmu, riječ je o 700 tisuća kuna. Namijenjen je ženama koje se već bave turizmom i onima koje tek počinju posao.
Joško Stella, direktor Turističke zajednice SDŽ-a, govorio je o mjerama provedenima za unapređenje županijskog turizma utemeljenima na prirodnim ljepotama Dalmacije: otočima, čistome moru, tradiciji i načinu života.
Splitsko-dalmatinska županija jedina ima plan razvoja kulturnog turizma jer su u krugu od četrdeset kilometara tri lokaliteta pod UNESCO-ovom zaštitom. Međutim, nije dovoljno samo pokazati te lokalitete nego ih i oživiti pričom. Osmisli smo i program tematskih staza, riječ je o obnovi rimskih, antičkih, cesta, biciklističkim stazama na Visu, stazi mediteranskog bilja u Omišu… U tijeku je i projekt etno-ekološkog sela, dakle obnova zapuštenih sela, kakvih je 35 u našoj županiji – istaknuo je Stella koji osim u prepoznatljivih turističkih odredišta splitske i makarske rivijere, otoka Hvara, Brača i Visa veliku mogućnost vidi u razvoju Dalmatinske zagore, koja u turizmu te županije sudjeluje sa samo jedan posto iako ima velik potencijal za razvoj ruralnog turizma.
