Turisti i gospodarski razvoj

Stihovima ‘O, divne li Dalmacije, zaboravite je neću ja’ Srećko Radnić, ravnatelj Javne ustanove RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, otvorio je Treći gospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije na temu ‘Turisti i gospodarski razvoj’. Forum je održan 24. travnja na Ekonomskom fakultetu u Splitu pod visokim pokroviteljstvom predsjednika države prof. dr. sc. Ive Josipovića i u organizaciji Javne ustanove RERA SD. Uvodne Radnićeve riječi najavile su ležeran tijek Foruma, onako kako to duhoviti Splicani običavaju prirediti, pa su i ozbiljne teme kao što su ‘Strategija razvoja turizma RH do 2020.’, potpore, krediti i ulaganja u turistički sektor, razvoj ruralnog turizma, razvoj i održivost novih ponuda za turiste, turizam i fondovi EU zvučale vrlo optimistično.

• Dalmacija i Split turistički su brendovi, ali osim sunca, mora i prosječne usluge turistima treba ponuditi mnogo više sadržaja iskorištavanjem svih potencijala: od pomorske tradicije, boljeg predstavljanja spomenika kulture do dalmatinskih specijaliteta i hrane proizvedene u ovom podneblju – rekao je Radnić.

Splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader izjavio je da je osim po većanja kvalitete usluga i sadržaja cilj produžiti sezonu i iskoristiti novac iz fondova EU za razvoj turizma SDŽ-a po uzoru na poljsku pokrajinu Varminska-mazursko vojvodstvo, s kojim SDŽ surađuje. Na Forumu je sudjelovao i predsjednik Ivo Josipović koji je podsjetio na to da je turistički sektor jedan od stožera razvoja gospodarstva.

• Nema razvoja turizma bez stalnih ulaganja i jednostavna birokratskog postupka, posebno kad je riječ o mnogim vojnim objektima na hrvatskoj obali. O uspjehu turističkog sektora moći će se govoriti tek kad godišnja zarada bude bila 10 milijardi eura, a sezona trajala dulje – rekao je Josipović.

Cilj ‘Strategije razvoja turizma RH do 2020.’, koju je izradilo Ministarstvo turizma, predstavio je Ivo Bašić, savjetnik ministra. Temelji se na deset ključnih smjerova čijim bi ispunjenjem Hrvatska trebala globalno postati prepoznatljiva turistima i investitorima. To znači da treba poboljšati kvalitetu usluge, produljiti sezonu, povećati smještajne kapacitete, posebno u hotelskom sektoru, reorganizirati rad turističkih zajednica, privatizirati turističke tvrtke u većinskom državnom vlasništvu, ulagati u nautički, zdravstveni, kulturni, poslovni i golfski turizam te razvijati etno-gastronomski, ruralni, planinski, pustolovni i sportski turizam.

• Do 2020. u razvoj hrvatskog turizma uložit će se sedam milijardi eura, najviše u hotele. Namjerava se sagraditi 20 tisuća soba i luke za nautičare, tematski parkovi… Kao turističko odredište Hrvatska je sada na 34. mjestu u svijetu, a cilj je pozicionirati se među 20 vodećih turističkih zemalja. U Hrvatskoj turistički sektor u BDP-u sudjeluje s oko 18 posto i zapošljava stotinu tisuća radnika. Do 2020. trebalo bi se otvoriti 20 tisuća novih radnih mjesta i još 10 tisuća u pratećim djelatnostima, ali i ostvariti godišnji prihod od turizma od 14,3 milijarde eura – naglasio je Bašić. Budući da se proizvod, ma koliko bio kvalitetan, teško prodaje sâm po sebi, ulagat će se i u promidžbu Hrvatske.

Kako doći do novca za ulaganje u turizam, objasnila je Mira Krneta, voditeljica HBOR-ova područnog uređa za Dalmaciju. Hrvatska banka za obnovu i razvitak od 1992. do 2013. odobrila je 1900 kredita za razvoj turizma od 12,5 milijardi kuna. Većina se novca uložila, a manji dio potrošio se za obrtna sredstva, odnosno za tekuće poslovanje. Splitsko-dalmatinska županija u posljednjih dva desetljeća dobila je 6,5 milijardi kuna, a samo lani 1,2 milijarde kuna, od kojih je uloženo čak 80 posto. HBOR je uz potporu HAMAG-a uspostavio nov model suradnje s najvećim bankama u Hrvatskoj prema kojem dijeli rizik naplate kredita. Ponuda HBOR-ovih kredita raznolika je i jedan od programa kreditiranja namijenjen je poduzetnicima u turizmu, riječ je o 700 tisuća kuna. Namijenjen je ženama koje se već bave turizmom i onima koje tek počinju posao.

Joško Stella, direktor Turističke zajednice SDŽ-a, govorio je o mjerama provedenima za unapređenje županijskog turizma utemeljenima na prirodnim ljepotama Dalmacije: otočima, čistome moru, tradiciji i načinu života. – Splitsko-dalmatinska županija jedina ima plan razvoja kulturnog turizma jer su u krugu od četrdeset kilometara tri lokaliteta pod UNESCO-ovom zaštitom. Međutim, nije dovoljno samo pokazati te lokalitete nego ih i oživiti pričom. Osmisli smo i program tematskih staza, riječ je o obnovi rimskih, antičkih, cesta, biciklističkim stazama na Visu, stazi mediteranskog bilja u Omišu… U tijeku je i projekt etno-ekološkog sela, dakle obnova zapuštenih sela, kakvih je 35 u našoj županiji – istaknuo je Stella koji osim u prepoznatljivih turističkih odredišta splitske i makarske rivijere, otoka Hvara, Brača i Visa veliku mogućnost vidi u razvoju Dalmatinske zagore, koja u turizmu te županije sudjeluje sa samo jedan posto iako ima velik potencijal za razvoj ruralnog turizma.

Iako se ruralni krajevi turističkim poduzetništvom oživljavaju vrlo sporo, dr. sc. Renata Tomljenović iz Instituta za turizam navela je nekoliko primjera dobre prakse među kojima je na prvo mjesto izdvojila Pakovo Selo pokraj Drniša. Riječ je o izletištu s Muzejom pršuta, rekonstrukciji dalmatinske okućnice koje se prostore na 15 tisuća četvornih metara i odjednom može primiti 110 posjetitelja. Drugi je primjer u kontinentalnom dijelu Hrvatske – Romska etnokuća u Maglenči, selu pokraj Velikog Trojstva. Tomljenović je još izdvojila Rizvan-city, čija se koncepcija temelji na staroj ličkoj kući i pustolovno-izletničkom turizmu; Miomirisni otočni vrt na Lošinju i Ekocentar na Cresu koji se bavi ekovolontersvom i zaštitom bjelogavih supova.

Razvojne projekte Splitsko-dalmatinske županije predstavili su arhitekt Dinko Peračić iz Platforme 9,81, koji je s arhitekticom Mirandom Veljačić osmislio projekt ‘Hotel susjedstvo’, te magistra ekonomije Jelena Petrov i stručna savjetnica iz RERA-e SD-a Gorana Baničević. Petrov je govorila o etno-ekološkim selima, a Baničević o razvoju tematskih staza. Projekt ‘Hotel susjedstvo’ ujedinjuje usluge hotelskih i izvanhotelskih kapaciteta, povećava kvalitetu svih vrsta usluge na lokalitetu i poboljšava javnu infrastrukturu.

• Tim se programom namjerava osmislići projekt tzv. ujedinjenog susjedstva, okupiti zainteresirane pojedince i poslovne subjekte povezane s lokalitetom i pomoći im u zajedničkim inicijativama te ih poduprijeti u provedbi – objasnio je Dinko Peračić. Vrlo zanimljivu prezentaciju o uporabi sredstava iz fondova EU imala je Božena Wrzeszcz-Zwada iz Poljske, direktorica Regionalnog uređa Varminsko-mazurskog vojvodstva. Riječ je o najjačoj poljskoj turističkoj regiji koja je pokrenula 137 projekata vrijednih 400 milijuna eura. Sagrađene su ekomarine, hoteli visoke kategorije i obnovljene škole za školovanje turističkog kadra. Za provedbu tih projekata Varminsko-mazursko vojvodstvo dobilo je čak 120 milijuna eura iz pristupnih fondova EU. Budući da Splitsko-dalmatinska županija surađuje s tim vojvodstvom, neke poljske turističke ideje iskoristit će se u Hrvatskoj, a neke hrvatske u Poljskoj.