Home / Ostalo / U sklopu projekta ‘Growing Together – Young Entrepreneurs’

U sklopu projekta ‘Growing Together – Young Entrepreneurs’

U Zagrebu je prošlog tjedna predstavljen projekt ‘Growing Together – Young Entrepreneurs’ u sklopu kojeg je održana radionica za tridesetak mladih poduzetnika. Tom prigodom predstavljen je projekt pokrenut na inicijativu Europske komisije i namijenjen informiranju mladih poduzetnika i šire javnosti u Jugoistočnoj Europi o proširenju Unije i utjecaju ulaska Hrvatske u nju. To je bilo posebno zanimljivo mladim poduzetnicima iz regije jer su hrvatski učili na primjeru Slovenije i njezina ulaska u EU, a domaćini su kolegama iz regije nudili svoja iskustva iz faze pristupanja. Među sudionicima bili su predstavnici iz Hrvatske, Slovenije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Italije, Kosova, Crne Gore, Srbije, Turske i Velike Britanije. Mladim gospodarskim lavovima ipak su najviše značili druženje, upoznavanje i razmjena iskustava.

  • Bavimo se uzgojem jaja i prvi smo koji nesilice ne drže u kavezima, što daje dodatnu kvalitetu. Ovo druženje iskoristit ćemo za razmjenu iskustava i uspostavu novih kontaktata. Većinu izvozimo u zemlje Europske unije pa smo od kolega iz EU upijali iskustva o tome koje nas promjene očekuju. Bit će nam lakše, ali bez pripreme ne bi bilo tako – rekao nam je Dražen Ćurila iz ludbreške Lune.

Velik dio radionice bavio se uspoređivanjem situacije u državama i mogućnostima olakšanja poslovanja mladima. Situacija u Srbiji slična je onoj u Hrvatskoj, rekao nam je Filip Radojčić iz Dameka, tvrtke koja se bavi proizvodnjom sušenog voća.

  • Kad sam se upustio u biznis, dobio sam kredit koji je bio namijenjen svim ‘startupovima’, a ne posebno mladim poduzetnicima. To je problem jer sam se morao natjecati s mnogo iskusnijima da bih dobio novac za početak rada. Drugi je problem to što vas nakon dvije godine nitko ne pita kako ste, nego vas puste da se sami snadete. To je velik problem koji imaju svi mladi poduzetnici u regiji i to nije dobar put – naglasio je Radojčić.

Budući da je sâm otplatio kredit, savjetovao je svim mladima da dobro prouče uvjete i da pohađaju radionice i seminare o tome.

  • Nećete popiti svu pamet svijeta budete li išli po radionicama, ali u razmjeni iskustava past će vam na pamet neke ideje i rješenja koja sami ne biste smislili. Treba se kretati među ljudima i stvarati mrežu poznanstava jer vam u poslu to može samo pomoći – poručio je svima koji namjeravaju krenuti u poduzetničke vode.

Sudionicima radionice videoporukom se obratio Štefan Füle, povjerenik Europske unije za proširenje i europsku politiku susjedstva, istaknuvši da je oduševljen projektom i sudionicima. Posebno se osvrnuo na hrvatsko napuštanje Cefte.

  • Europska unija očuvat će te veze, ali bit će manjih promjena u pravnom okviru. Naše službe pregovaraju s partnerima iz Cefte kako bi se tradicionalni trgovinski odnosi između Hrvatske u zemalja zapadnog Balkana uključili u sporazume koje je Unija do sada imala s tim zemljama. Treba istaknuti da je zapadni Balkan predugo bio poznat kao regija koja izvozi svoje pametne ljude. Nadam se da je sada, s europskom perspektivom, došao kraj tom trendu – istaknuo je Füle. Dodao je da će rad i inovativne ideje pomoći prebrođivanju gospodarske krize, s čime se složio i Richard Masa, šef Odjela za provedbu projekata 2 u Delegaciji Europske unije u Hrvatskoj.

  • Inovativnost i poduzetništvo ključni su u ostvarivanju jednog od glavnih ciljeva Europske unije, održiva rasta gospodarstva. Europi trebaju poduzetnici s idejom jer pametna ideja znači pametnu kompaniju, a to pak znači otvaranje radnih mjesta.

Dok Hrvatska ulazi u EU, Srbija postaje prva zemlja izvan granica. Iako sama sebe vidi u toj velikoj zajednici, svjesna je da još nije spremljena za taj korak.

  • Za EU bit će spremljena za šest-sedam godina. Nadam se da ćemo pristupiti dio iskoristiti da se što bolje pripremimo, u tome će nam mnogo pomoći hrvatska i slovenska iskustva. Zbog ulaska Hrvatske u EU i gubitkom Cefte mnogo više gubi Hrvatska, kod nas će situacija biti jednaka – ustvrdio je Radojčić.

Primjer iz susjedne Bosne i Hercegovine sličan je onom u Hrvatskoj: problem je naplata, ali i postavljanje kompanija na noge.

  • Poslujeve već dvadesetak godina, probleme nam stvaraju nove kompanije koje ulaze u našu branšu i ruše cijene. Znaju da ne mogu opstati s tim cijenama, ali nama ‘starosjediocima’ izazivaju probleme. Poslovi s državom naplaćujemo u rokovima koje smo dogovorili, a s privatnicima se više-manje moramo navlačiti, slično kao u Hrvatskoj. Kad je riječ o ‘startupovima’, poželjni su i dobrodošli. Država mora stati iza njih i pružiti im priliku da zažive – rekla je Azra Bećirović iz Arcadea, tvrtke koja se bavi projektiranjem energetske infrastrukture.

Svi sudionici Zagreb su napustili vrlo zadovoljni, s novim iskustvima koja su stekli u dva dana druženja te novim kontaktima i poznanstvima koja će im pomoći u radu.