Home / Biznis i politika / U sklopu projekta ‘Tradicijski i umjetnički obrti’

U sklopu projekta ‘Tradicijski i umjetnički obrti’

I ako se sve češće čuju vijesti o gašenju tradicijskih obrta, stanje nije alarmantno jer se tradicijskim i umjetničkim zanatima još bavi od 1500 do 2000 obrtnika. Osim države i lokalne uprave u tome ih podupire Europska unija. Ulaganje u tradicionalne obrte dopušteno je u sklopu pretpristupnih programa IPARD-a, 302. mjere – ‘Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti’, čiji je nositelj Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a provodi je EU.

To znači da nećemo ostati bez licitarskih srca, šarolikih narodnih nošnji za kulturno-umjetnička društva, medenjaka, suvenira od keramike, stakla i drva oslikanih, primjerice, detaljima Zagreba, hrvatskom zastavom, hrvatskim prirodnim ljepotama i spomenicima kulture, tradicionalnog hrvatskog nakita, šestinskih kišobrana, ručno izrađenih šešira, cipela, svijeća, košara…

Proizvodi su to tradicijskih i umjetničkih obrta koji su kulturna baština Hrvatske i koji se najčešće izrađuju ručno, zbog čega imaju veliku vrijednost, pa su zato skuplji od industrijskih. U izradi nekih predmeta tradicijskih zanata djelomično se može primijeniti nova tehnologija, ali primaran je ručni rad, što znači da je bavljenje takvom vrstom obrta slabo unosno.

Iako se tradicijskim obrtima većinom bave obrtnici starijeg naraštaja i pada potražnja za nekim od tih proizvoda, u sklopu projekta ‘Tradicijski i umjetnički obrti’ Hrvatska obrtnička komora odobrila je više od 110 zahtjeva za otvorenje novih. Dok se neki obrti gase, drugi cvjetaju, primjerice izrada namještaja, obrada stakla.

Smanjuje se tržište za neke tradicijske proizvode, ali još ima potražnje, ako ništa drugo onda zbog sentimentalnih razloga, a vjerojatno i njihove uporabne vrijednosti. Neki etnozanati danas opstaju isključivo proizvođači suvenire. Međutim, u posljednje vrijeme uočava se porast u nekim tradicijskim djelatnostima, kao što su ručna izrada namještaja, obrada stakla i slično – kažu u Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Uzrok tomu promjena je interesa potrošača, ponajviše uvjetovana preplavljenja tržišta istovjetnim proizvodima loše kvalitete. HOK je prošle godine sa Zagrebačkom bankom proveo natječaj ‘Donacije godine 2012.’ da se, u suradnji s dizajnerima, tradicijski proizvodi usavrši kako bi postali konkurentni na tržištu i da etnozanati opstanu. Ove godine taj je natječaj nazvan ‘Moj motiv 2.0’, ali cilj mu je jednak.

Najčešći su problemi tradicijskih i umjetničkih obrta ručna proizvodnja, koja utječe i na višu pojedinačnu cijenu proizvoda, te visoki porezni i neporezni nameti. Problem je i s uslugama koje se sve manje traže, kao što su popravak kišobrana ili cipela te izrada šešira. Zbog toga domaći potrošači moraju osvijestiti vrijednost, kvalitetu i značenje autohtonih tradicijskih obrta jer često upravo strani kupci više prepoznaju i cijene kvalitetu naših tradicijskih proizvoda – kažu u HOK-u.

Hrvatska obrtnička komora dodjeljivanjem znaka i potvrde ‘Obrt s tradicijom, odnosno umjetnički obrt’ pomaže obrtnicima da proizvodu povećaju marketinšku vrijednost i izdvoje ga iz mora sličnih, ali manje kvalitetnih proizvoda. Ministarstvo poduzetništva i obrta pak omogućilo je stjecanje dodatnih bodova nositeljima znaka i potvrde ‘Obrt s tradicijom, odnosno umjetnički obrt’ pri podnošenju zahtjeva za stjecanje nepovratnih poticajnih sredstava u sklopu programa ‘Poduzetnički impuls’. I neke lokalne samouprave natječajima subvencioniraju tradicijske i umjetničke obrte.

Karmen Šoštarić, upraviteljica Zadruge Lepoglavska čipka, ističe dugu tradiciju te hrvatske rukotvorine. Riječ je o tehnički izrade čipke na batiće koja se, pretpostavlja se, već 600 godina primjenjuje na našem području. Njezina je posebnost u motivima, u tankoći konca te znanju i vještinama u ispunjavanju posebnih motiva. UNESCO ju je zbog jedinstvenosti 2009. stavio na popis nematerijalne kulturne baštine.

Na godinu napravimo 500 manjih suvenira i 200 do 300 većih čipki, ovisno o motivima. Imamo prodajnu galeriju u Lepoglavi, čipku nudimo i kao protokolarni dar tvrtkama, ministarstvima i drugim ustanovama, a i Grad Lepoglava iskoristi svaku priliku da je predstavi. Osim toga sudjelujemo na festivalima diljem Europe na kojima prodajemo čipku i predstavljamo izradu – kaže Šoštarić.

Kao u drugim djelatnostima, i u toj zadruzi ulazak Hrvatske u EU smatraju prilikom za promidžbu i plasman čipke. Konkretno, otvara se mogućnost da se povežu s drugim čipkarskim centrima u Europi jer uvijek ima ljudi koji vole takve stvari. Klijentela je šarolika, kaže Šoštarić, ali to su ponajprije ljudi koji vole takav ručni rad i znaju koliko je vremena potrebno za izradu čipke.