Budući da mirovinske fondove kao oprezne ulagače s malo apetita prema riziku zanimaju djelatnosti i tvrtke u stabilnom okružju, ne bi bilo iznenađenja kad bi dio novca svojih štedišta uložili i u osvremene nje dubrovačke zračne luke. Iako zračni prijevoznici grcaju u dugovima i problemima, rast zračnog prometa nudi sigurne i stabilne prihode lukama, zbog čega se počelo spekulirati o tome da mirovinci žele financirati i takve djelatnosti.
Dalje od pukih spekulacija mirovinci i Vlada dospjeli su u slučaju Luke Rijeka – ministar prometa Hajdaš Dončić već je potvrdio da mirovinski fondovi žele ući u luku. Država je odabrala model postupne privatizacije prema kojem bi većinski paket dionica još nekoliko godina ostao pod državnom upravom, a 35 posto vlasništva trebali bi uzeti mirovinci. Za taj udio trebalo bi namaknuti oko 300 milijuna kuna, što nije prevelik zalogaj za OMF-ove.
U ovom slučaju, gotovo je posve jasno, mirovinci neće sudjelovati. Naime, rijetki su mirovinski fondovi uopće ušli u slične poslove – slučajevi su zabilježeni samo u Meksiku i Čileu; ispostavilo se da uzimanje autocesta u koncesiju ne isplati fondovima od kojih se istodobno očekuje stabilan prinos. Osim toga za takvo bi ulaganje uz volju mirovinaca bile potrebne zakonske izmjene, a zasad se ne vide ni obrisi transakcije.
Slično razmišljanje o sudjelovanju u privatizaciji dijeli i Petar Vlaić, šef Erste Plavog mirovinca, čiji je portfelj ‘težak’ 7,2 milijarde kuna. Vlaić općenito kaže da će ulaganje u dionice poput ACI-ja ili Luke Rijeka ovisiti o analizi svake pojedine dionice i tvrtke i mogućnostima da takvo ulaganje donese zadovoljavajući prinos njihovim članovima. No kada je u pitanju kutinska Petrokemija, Vlaić je znatno konkretniji: – Prema podacima Središnjega kliničkog depozitarnog društva Erste Plavi je vlasnik 5,53 posto dionica Petrokemije te je kao drugi po veličini vlasnik Petrokemije zainteresiran za njeno poslovanje.
Znatne udjele u Petrokemiji imaju i AZ te PBZ Croatia osiguranje, kojim upravlja Dubravko Štimac, zbog čega je sve izglednije da će kutinsku tvrtku dokapitalizirati mirovinci, što je prema mišljenju ulagačke zajednice i najbolje rješenje. Kutinska Petrokemija mora ostati u hrvatskom vlasništvu, jasno je mišljenje burzovnog analitičara Romana Rinkovca. Iako se kao mogući strateški partner Petrokemije spominje austrijska grupacija Borealis, Rinkovec je svakako za to da dokapitalizaciju provedu mirovinci.
- Nešto što predstavlja stratešku vrijednost za ovu malu zemlju treba ostati u hrvatskom većinskom vlasništvu. Mislim da je napokon došlo vrijeme da se mirovinci sa svojim ogromnim sredstvima uključe u spašavanje gospodarstva i to bez ikakvih figa u džepu, s bilo čije strane. Sve ostalo može biti krivo i pogubno – jasan je Rinkovec.
Otkako postoje mirovinski fondovi često su bili i meta brojnih i žestokih kritika. Najviše im se zamjerilo što nedovoljno podržavaju domaće gospodarstvo i premalo su aktivni na Zagrebačkoj burzi. No statistika Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) zorno pokazuje da su mirovinci u Hrvatsku uložili čak 49 milijardi kuna ili 87 posto svoje imovine. Čak 35 milijardi kuna uloženo je u državne obveznice s obzirom na to da obvezni mirovinski fondovi moraju barem 50 posto svoje imovine ulagati u te vrijednosne papire, a iduća najvažnija stavka upravo su domaće dionice, na koje su mirovinci potrošili nešto više od sedam milijardi kuna. Ukupna inozemna imovina četiri obveznih fondova iznosi, pak, 6,8 milijardi kuna te je uložena poglavito u dionice stranih kompanija i udjele u otvorenom investicijskim fondovima, a prema Hanfinim statistikama samo Erste Plavi drži simboličan iznos u obveznicama drugih zemalja.
