Analiza podataka za protekle godine o visini ostvarene dobiti i gubitka nakon oporezivanja te njihova salda – konsolidiranoga financijskog rezultata ili neto dobiti sektora, potvrdila je da su najvažnije djelatnosti preradivačka industrija, građevinarstvo, trgovina, stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i informacije i telekomunikacije. Tako je bilo i u 2012. U trinaest djelatnosti ostvarena je neto dobit razdoblja, a u šest je ostvaren neto gubitak razdoblja u 2012. Ostvarena je neto dobit od 4,9 milijardi kuna, što je smanjenje od 33,8 posto u odnosu na 2011.

Prva preradivačka Na prvom je mjestu preradivačka industrija s 8,1 milijardom kuna neto dobiti ispred djelatnosti informacija i komunikacija s 2,1 milijardom kuna, a zatim slijede stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti koje su imale 698 milijuna kuna neto dobiti u 2012. Gospodarska kriza i smanjenje kupovne moći stanovništva negativno su utjecali na financijske rezultate trgovine koja je nakon neto dobiti prijašnjih godina 2012. ostvarila neto gubitak od 838 milijuna kuna. Rezultat je to dobiti od pet milijardi kuna kod 15.554 poduzetnika i gubitka razdoblja od 5,8 milijardi kuna kod 10.937 poduzetnika. S neto gubitkom od 3,6 milijardi kuna prednjače poduzet-

Page 3

U 2012. ZADRŽANA SU OSNOVNA OBILJEŽJA POSLOVANJA HRVATSKIH PODUZETNIKA: BILA JE DOMINANTNA ULOGA PODUZETNIKA GRADA ZAGREBA, VELIKIH PODUZETNIKA, ONIH U PRIVATNOM SEKTORU TE PRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJI, GRAĐEVINARSTVU, TRGOVINI I DJELATNOSTIMA ICT-a

nici u djelatnosti građevinarstva, ispred poduzetnika prijevoza i skladištenja s 1,5 milijardi kuna neto gubitka te poduzetnika u djelatnosti poslovanja s nekretninama s 1,3 milijarde kuna neto gubitka i poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 723 milijuna kuna neto gubitka.

Najbolje plaćeni U 2012. ukupno je za 829.874 zaposlenih kod poduzetnika, obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava, obračunana prosječna mjesečna neto plaća od 4769 kuna, što je nominalno za 0,4 posto više nego 2011., a zbog rasta cijena od 3,4 posto to je realno smanjenje za 2,9 posto. Višegodišnja analiza prosječnih mjesečnih neto plaća po područjima djelatnosti pokazuje da tri djelatnosti (prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo), koje zapošljavaju iznad 50 posto ukupno zaposlenih, za svoj rad dobivaju prosječne mjesečne neto plaće manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske. Navedene tri djelatnosti zapošljavale su 58,5 posto ukupno zaposlenih u 2012. i imale su rast prosječnih mjesečnih neto plaća prema prethodnoj godini, i to: prerađivačka industrija 2,3 posto, trgovina 0,9 posto i građevinarstvo 2,1 posto. Unatoč navedenom rastu, zaposlenici u tim sektorima imali su niže prosječne mjesečne neto plaće od prosjeka svih poduzetnika kao i prijašnjih godina, i to u prerađivačkoj industriji za 1,0 posto, trgovini za 8,5 posto i građevinarstvu za 12,8 posto.

Tradicionalno najveće plaće ostvaruju zaposleni u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije te u djelatnosti informacija i komunikacija, financijskim djelatnostima, poslovanju s nekretninama. U 2012. njima su se pridružili i zaposleni u rudarstvu i vađenju koji su obračunali najviše prosječne mjesečne neto plaće od 6954 kune. Tako su u 2012. zaposleni u rudarstvu i vađenju imali neto plaće veće od prosjeka za 45,8 posto, zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija veće za 44,0 posto, a zaposleni u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i poslovima klimatizacije veće od prosjeka za 42,5 posto. Zaposleni u djelatnosti poslovanja s nekretninama ostvarili su neto gubitak u 2012., a istodobno obračunali su neto plaće za 26,7 posto više od prosjeka svih zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske.

Velika koncentracija Jedna je od karakteristika hrvatskoga gospodarstva velika koncentracija ostvarenih rezultata poslovanja poduzetnika, na mali broj poduzetnika. Tako je bilo i 2012.: veliki su poduzetnici ostvarili 6,9 milijardi kuna konsolidiranog financijskog rezultata – neto dobiti razdoblja, srednji su poduzetnici imali 859 milijuna kuna neto gubitka, a mali 1,1 milijardu kuna neto gubitka te je ukupan rezultat bio 4,9 milijarde kuna neto dobitka svih poduzetnika Hrvatske u 2012. Ti podaci pokazuju da je 2012. bila manje uspješnija nego 2011. ukupno je ostvarena neto dobit od 4,9 milijardi kuna prema 7,5 milijardi kuna u 2011. Mali poduzetnici ostvarili su negativan financijski rezultat od 1,1 milijardu kuna neto gubitka, što je bolje od 2,7 milijardi kuna neto gubitka u 2011., smanjenje neto gubitka za 60,1 posto. Srednji poduzetnici povećali su pak neto gubitak za 22,9 posto jer je ostvreno 859 milijuna kuna neto gubitka nakon 699 milijuna kuna neto gubitka u

Page 4

1. Veliki su poduzetnici smanjili neto dobit za 36,6 posto; ostvareno je 6,9 milijardi kuna neto dobiti nakon 10,8 milijardi kuna neto dobiti u 2011.

Pozitivni doprinos U 2012. najveći pozitivan doprinos ukupnim rezultatima poduzetnika Hrvatske iskazanima u ukupnoj neto dobiti razdoblja dalo je 348 velikih poduzetnika. Ukupno su zapošljavali 273.253 djelatnika, ostvaren je ukupni prihod od 298,6 milijardi kuna, zatim 18,5 milijardi kuna dobiti razdoblja, 11,6 milijardi kuna gubitka razdoblja i 6,9 milijardi kuna neto dobiti razdoblja. Veliki poduzetnici u odnosu na 2011. smanjili su broj zaposlenih za 1,3 posto i ukupan prihod za 0,5 posto, povećali dobit razdoblja za 8,2 i gubitak razdoblja za 85,7 posto te smanjili neto dobit razdoblja – razlika između dobiti i gubitaka iznosila je 36,6 posto. Uloga velikih poduzetnika u ukupnim financijskim rezultatima iz godine u godinu lagano je opadala, a povećavao se udjel malih i srednjih poduzetnika, ali u kriznim godinama uloga velikih je dominantna.

Ukupno 95.597 malih poduzetnika u 2012. zapošljavalo je 406.340 zaposlenika, a u odnosu na 2011. povećali su broj zaposlenih za 3,5 posto, ukupan prihod za 9,3 posto, dobit razdoblja za 15,0 posto, smanjili gubitak razdoblja za 1,1 posto i smanjili neto gubitak za 60,1 posto. Srednje veliki su poduzetnici, njih 1309, povećali broj zaposlenih za 4,0 posto, smanjili ukupan prihod za 2,2 posto, smanjili dobit razdoblja za 8,5 posto, smanjili gubitak razdoblja za 4,5 posto i povećali neto gubitak za 22,9 posto.

Poduzetnici grada Zagreba imaju dominantan utjecaj na ukupne rezultate poslovanja Republike Hrvatske. Tomu su dva razloga. Prvi, što je u odnosu na druge županije najviše poduzetnika registrirano i posluje na području grada Zagreba i drugi je razlog statistički jer su podaci u financijskim izvještajima iskazani prema sjedištu poduzetnika (najveći dio velikih poduzetnika ima sjedište u Zagrebu iako posluju diljem Hrvatske).