Otkriven je posebni sporazum između Applea i Irske prema kojem tvrtka plaća manje od dva posto na dobit, debelo ispod inače propisanih 12,5 posto. Zato Apple većinu svoga međunarodnog prihoda kanalizira prema Irskoj.

Amerikanci optužuju

Upravo se prva našla usred novoga poreznog upiranja prstom, ovaj put iz Amerike, gdje je izvješće senatskog odbora otvoreno optužilo tu zemlju da je porezno utočište Appleu, koji tako izbjegava platiti milijarde dolara poreza po cijelom svijetu. Jasnog, iz Irske je odmah stigao odlučni demanti navoda izrečen kroz usta potpredsjednika Vlade Eamona Gilmorea, koji je poručio da je Irska iznimno porezno usklađena te da problemi leže u ‘rupama u zakonima’ drugih država.

• To nisu problemi proizašli iz irskoga poreznog sustava, već iz poreznih sustava drugih zemalja, koje tamo i treba rješavati – rekao je Irskom radiju.

Amerikanci, odnosno trajni pododbor za istrage, pak, uvjeren je u krivicu Dublina prije svega, koji su prokazali kao središte kompleksne strategije izbjegavanja plaćanja poreza. Podaci upućuju na osnovanost sumnji, jer je otkriven posebni sporazum Applea i Irske prema kojem kompanija plaća manje od dva posto na dobit, debelo ispod inače propisanih 12,5 posto. Uslijed vrlo voljnog aranžmana IT div, tvrdi se u izvješću, većinu svoga međunarodnog prihoda kanalizira prema Irskoj. Na optuženičkoj klupi, zapravo klupi za ispitivanje, već su se našli šefovi Microsofa i HP-a, a nakon Applea sve se više čini da je pravi optuženik Irska, pored već poznatih utočišta poput Bermuda i Kajmanskog otočja, a ne kompanije koje se legalno koriste pruženim mogućnostima.

Korisne rupe u zakonu

Baš to vrlo jasno i piše u izvješću koje navodi kompliciran sustav izbjegavanja poreza putem različitih offshore računa i status neporeznog rezidenta u Irskoj. Apple je tako, tvrdi senatski pododbor, na legalan način uspio izbjeći plaćanje poreza Americi na čak 44 milijarde dolara inače oporezivog prihoda u protekle četiri godine.

• To je definicija rupe u zakonu, nečeg što je tehnički u skladu sa zakonom, ali protivno duhu zakona – objasnio je Carl Levin, predsjednik odbora.

Tako primjerice, jedna od podružnica sa statusom neporeznog rezidenta Apple Sales International praktički uopće nije platila porez na promet od 74 milijarde dolara između 2009. i 2012. U 2011.

Page 2

platili su tek deset milijuna dolara na promet od 22 milijarde, ili 0,05 posto. Još jedna podružnica, Apple Operations International nije priložila prijavu za povrat poreza ni u jednoj zemlji u proteklih pet godina usprkos prihodu od 30 milijardi dolara između 2009. i 2012. Riječ je inače o jednoj od tvrtki koje održavaju sastanke uprave, ali nemaju zaposlenike ili fizičku prisutnost. Zato što je prijavljena u Irskoj, a vodi se iz Amerike, kompanija nije morala dati poreznu prijavu ni u jednoj zemlji, sve uredno prema zakonu. Uštedjeli su i na sektoru istraživanja i razvoja, čiji su dio troškova prijavili u Irskoj iako priznaju da se praktički sve istraživanje odvija u Americi. Tim potom srezali su porezno opterećenje na nekih 10 milijardi dolara dobiti, koje bi inače bilo oporezovano u Americi. Kompanija je i na poreznom planu pokazala snagu svoje inovacijske kulture jer, kako je rekao Levin: – To još nisam vidio i ne znamo nikog tko je. Iz Applea su zanijekali korištenje poreznim trikovima i tu tvrdnju potkrijepili statusom jednog od najvećih platiša američkoga korporativnog poreza.

‘Promijenite porezni sustav’ U daljem opravdavanju svojih računovodstvenih praksi Apple je naglasio svoje poštovanje poreznih zakona Amerike, nešto što nije sporno. Analiza Appleovih računovodstvenih akrobacija sugerira izbjegavanje plaćanja još većih iznosa poreza u drugim državama i bit će zanimljivo vidjeti njihove reakcije na poseban dogovor Irske i Applea o poreznoj stopi za tu kompaniju.

Osim naglašavanja zakonitosti svojih praksi Apple je uzvratio optužbom na račun zastarjeloga američkog poreznog sustava, koji kompanije, vjeruju, navodi na izbjegavanje poreza. Otišli su i korak dalje prijedlogom izmjena sustava prema kojima bi se korporativni porez smanjio sa sadašnjih 35 posto, ali uz uklanjanje postojećih poreznih olakšica. Na taj bi način proračunski deficit bio netaknut, a Apple predlaže i razuman porez na prihode ostvarene izvan Amerike kako bi se tako stećena dobit vratila u Ameriku.

SAD je jedna od rijetkih zemalja koje visoko oporezuju dobit stečenu izvan zemlje, za razliku od većine drugih država koje primjenjuju teritorijalno načelo oporezivanja (oporezuje se prihod stečen na teritoriju dotične zemlje, onaj ostvaren drugdje ili se ne oporezuje ili se neznatno oporezuje). Političke elite nisu jedinstvene po tom pitanju, neki su skloni Appleovom viđenju, a drugi smatraju da bi teritorijalni koncept značio otvaranje radnih mjesta izvan Amerike. Umjesto toga, predlažu još sveobuhvatnije oporezivanje ‘globalne’ dobiti svojih kompanija čim se dogodi, ne tek pri povratku u SAD (zbog čega kompanije taj povratak i izbjegavanje takvim držanjem novca vani). Dok rasprave traju, najizglednije i brzo rješenje je jednostavno zatvaranje rupa u zakonu kakvo Levin i nudi.

EU vodič Kohezijska politika

Krizom pogođenim članicama više vremena za trošenje sredstava iz fondova

Doznačena sredstva iz kohezijskih fondova moraju se potrošiti u dvije-tri godine. Neiskorišteno se vraća u proračun EU. Komisija sada predlaže da se produlje rokovi za Grčku, Cipar, Portugal i neke druge zemlje.

E uropska komisija predložila je ovog tjedna mjere kojima je cilj pomoći zemljama članicama pogođenim krizom iskoristiti dostupne fondove EU, prije svega za borbu s visokom nezaposlenošću među mladima, poticanje malih i srednjih poduzeća te plaćanje ključnih infrastrukturnih projekata. Bez uvođenja tih mjera postoji opasnost gubitka investicija u rast u okvirima Kohezijske politike zbog premaša vremena za trošenje novca ili zbog problema u pronalaženju nacionalnih i privatnih sufinancijera. Prijedlog, potaknut zahtjevima europskih vlada i Europskog vijeća bit će poslan Europskom parlamentu i Vijeću ministara na usvajanje.

Manji državni udjeli Prva mjera pomoći će realizaciji 500 milijuna eura investicija u rast u Grčkoj, Portugalu i na Cipru, čime će se povećati doprinos Kohezijske politike i omogućiti smanjenje državnog udjela u tim investicijama. Ugovor o sufinanciranju tako bi bio produljen od prosinca prethodne godine za još dvije godine, a pritisak na državne proračune smanjio bi se, iako istovremeno ne bi bila potrebna nova sredstva iz EU. Druga mjera, pak, dala bi više vremena Rumunjskoj i Slovačkoj da potroše novac iz okvira Kohezijske politike, čime bi bili stvoreni uvjeti za selekciju i implementaciju strateških projekata, primje-

KORISNE STRANICE

Veći udjel europskih sredstava:

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-11-942_en.htm

Prijavačanje plana za reprogrmiranje regionalnih sredstava:

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-13-374_en.htm

Utrka s rokovima Svrha je druge mjere odgovoriti na zahtjev Europskog vijeća Komisiji da istraži načine olakšavanja trošenja fondova EU Rumunjskoj i Slovačkoj. Doznačena sredstva unutar Kohezijske politike namijenjena državama članicama podijeljena su u godišnje iznose koji moraju biti potrošeni unutar dvije ili tri godine, ovisno o zemlji. To pravilo poznato je kao N+2 ili N+3, gdje N označava godinu doznakačavanja novca. Sav novac koji nije iskorišten u tom razdoblju automatski se odbija od doznakačenih sredstava i vraća u ukupni proračun EU. Prijedlog Komisije stoga produžuje pravilo N+3 za Rumunjsku i Slovačku jer bi inače isteklo potkraj ove godine. Ovako, te zemlje dobivaju više prostora za trošenje i povrat europskog novca smanjivanjem rizika gubitka sredstava.