DOBITNICI ZLATNOG KLJUČA 2012.

|————————————————-|———————————————–|

| 1. Najbolji veliki izvoznik | ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. |

| 2. Najbolji srednji izvoznik | CALUCEM d.o.o. |

| 3. Najbolji mali izvoznik | NAVIS CONSULT d.o.o. |

| 4. Najinovativniji izvoznik | HSTEC d.d. |

| 5. Najbolji izvoznik u Italiju | PLAMEN d.o.o. |

| 6. Najbolji izvoznik u Bosnu i Hercegovinu | TDR d.o.o. |

| 7. Najbolji izvoznik u Njemačku | BOXMARK LEATHER d.o.o. |

| 8. Najbolji izvoznik u Sloveniju | AD PLASTIK d.d. |

| 9. Najbolji izvoznik u Austriju | SELK d.d. |

| 10. Najbolji izvoznik u Srbiju | CEDEVITA d.o.o. |

| 11. Najbolji izvoznik u Rusku Federaciju | ERICSSON NIKOLA TESLA d.d. |

| 12. Najbolji izvoznik u Sjedinjene Američke Države| HS PRODUKT d.o.o. |

| 13. Najbolji izvoznik u Mađarsku | VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. |

| 14. Najbolji izvoznik u Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske | PLIVA HRVATSKA d.o.o. |

| 15. Za područje Afrike najbolji izvoznik u Egipat | GENERA d.d. |

| 16. Za područje Južne Amerike najbolji izvoznik u Brazil | PREDIONICA KLANJEC d.o.o. |

| 17. Za područje Azije i Pacifika, najbolji izvoznik u Saudijsku Arabiju | KRAŠ d.d. |

| 18. Za ‘rastuća tržišta’, najbolji izvoznik u Tursku | KONČAR GENERATORI I MOTORI d.d. |

Page 8

Hrvatski izvoz prije i poslije ulaska u EU\n\nULAZAK NA TRŽIŠTE OD 500 MILIJUNA LJUDI PREVLADAT ĆE POČETNE NEGATIVNE EFEKTE\n\nPIŠE DARIJA TABULOV-TRUTA\n\[email protected]\n\nD a će prvih nekoliko godina nakon ulaska u Europsku uniju biti trnovito, nije dvojno nitko od sudionika panel-rasprave ‘Hrvatski izvoz prije i poslije ulaska u EU’ održane u sklopu 8. konvencije Hrvatskih izvoznika (HIZ). Istina, zbog raznih vanjskih i domaćih faktora koji hrvatsku situaciju čine specifičnom, svi su se ogradili od prognoza utjecaja ulaska u EU na hrvatsko gospodarstvo, ali, drže panelisti, kad bi negativni efekti bili kratkoročni, u srednjem i duljem roku pokazale bi se prednosti članstva u EU.\n\nO očekivanjima nakon 1. srpnja osim moderatora Ante Babića, potpredsjednika HIZ-a, raspravljali su Boris Cota, posebni savjetnik predsjednika RH za gospodarstvo, Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta, Branko Grčić, potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ivanka Maričković-Putrić, izvršna direktorica HBOR-a, te Darinko Bago, predsjednik HIZ-a. Potpredsjednik HIZ-a Ante Babić u uvodu se osvrnuo na strahovanja od izlazaka Hrvatske iz trgovinskog sustava Cefte, ističući da 95 posto Hrvatske razmjene s tim zemljama čine industrijski proizvodi, za koje…”

Page 9

Ovisni o Cefti

Procjenjuje da u prvoj godini članstva, pod utjecajem industrija koje su bile ovisne o Cefti ili štićene carinama, članstvo u EU može imati negativni učinak na kretanje BDP-a od 0,2 do 0,3 postotna boda, ali nakon njihove prilagodbe taj bi učinak trebao biti pozitivan, također za oko 0,2 postotna boda na godinu. To znači da će dosad štićene grane gospodarstva imati problema u procesu prilagodbe. No, naglašava Babić, pregovarač EU-a sada dogovaraju režim bescarinskih kvota, a iako u njima mogu sudjelovati sve članice EU naši bi gospodarstvenici trebali iskoristiti prednost geografske blizine kako bi njihovi kamioni bili među prvima i dakle u kvoti.

Boris Cota, pak, drži da u kontekstu europskog problema sa zajedničkom valutom te izlaska iz Cefta Hrvatskoj predstoji barem pet relativno loših godina, ali naglašava da će strani investitori, a to pokazuju primjeri svih zemalja koje su prošle proces ulaska, uglavnom ulagati u složenije i sofisticirane grane a ne radno intenzivne.

Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta podsjetila je na procjene HNB-a da će izlazak iz Cefta u prvoj godini članstva imati na BDP negativni učinak od oko 0,5 postotnih bodova, ali bi od fondova EU trebao doći poticaj koji je u nekim zemljama koje su ranije ušle u EU iznosio jedan do 1,4 postotna boda. Ipak nada se da će pozitivni efekti ulaska na tržište od 500 milijuna ljudi prevladati početne negativne efekte.

Pripremljeni projekti

Kako privatne investicije padaju četiri godine, forsiranje javnih projekata i jest Vladin koncept, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić te dodao da to može biti samo mjera za kratkoročno preživljavanje dok privatni sektor ne počne ulagati i dok se banke ne odluče žele li ih u tome pratiti. Grčić je također uvjeren da izlazak iz Cefta ne može prebrisati višegodišnje dobre odnose sa zemljama toga kruga. Napomenuo je i da je pred nama potencijal od 1,5 milijardi eura nepovratnih sredstava te naglasio da su primjerice Rumunjska i Bugarska odlično vodile pretpristupne pregovore, ali nakon ulaska nisu uspjele povući gotovo ništa. Grčić je uvjeren da je dosad već mnogo toga pripremljeno i učinjeno kako bi Hrvatska mogla postati upravo suprotan primjer te naveo da je preko njegova ministarstva podignuta ugovorenost s 37 na 65 posto. Točnije, za prvu godinu dogovoreno je povlačenje 200 milijuna eura, a pripremljeno je i 600 milijuna eura za 10-ak projekata čiji će natječaji biti pokrenuti u drugoj polovici godine.

• Bitno je da je ova vlada pokrenula i proces restrukturiranja industrije, čime se nitko dosad nije želio baviti. U tom kontekstu važan je i maleni rast industrijske proizvodnje, koji je doveo i do porasta produktivnosti od 6,5 posto – naglasio je Grčić te dodao kako se čini sve da se pomogne privatnom sektoru koji je spreman investirati u svoju proizvodnju, barem dok banke ‘ne odluče žele li aktivno pomagati razvoj i proizvodnju ili ne žele’.

Porezi nisu presudni

A što se tiče privlačenja i dolaska stranih investitora predsjednik HIZ-a Darinko Bago upozorava: – Čak i da imamo dobru poslovnu klimu, bez velike uloge vlasti RH, odnosno države izostat će pozitivni učinci. Ako zemlja ima aktivna državna tijela i agencije, napreduje bolje od zemalja koje imaju bolje zakonodavne okvire, a neaktivna državna tijela. Na Vladi RH stoga je da iskoristi fondove i njima oživi investicije, podupre izvozne proizvode i proizvode za supstituciju uvoza te tako umanjiti efekt bolnih problema.

A na pitanje moderadora o stranim investicijama u kontekstu hrvatskoga poreznog sustava Sandra Švaljek dodala je da to jest važno, ali ne i presudno za investicije. Investitori žele vidjeti primjere dobre prakse, pa će otvaranje IKEA-e u tom kontekstu biti važno za zemlju.

• Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okru-

Page 10

“`markdown

Poseban prilog\n\nDarinko Bago\nPREDSJEDNIK HIZ-a:\n- Vlada nema više mnogo manevarskog prostora, a ni kapitala. Međutim, ako poveća investicije i privuče sredstva iz fondova EU, bit će i pozitivnih učinaka\n\nIvanka Maričković Putrić\nIZVRŠNA DIREKTORICA HBOR-a:\n- Za potrebe izvoznika odobreno je 24 do 25 milijardi kuna kredita od 2008. do 2012. Ove godine tim smo sredstvima pokrili osam posto izvoza\n\n—\n\nžena unaprijeđena je situacija i stvoreni su bolji uvjeti iako porezne olakšice za strance ne vrijede generalno, već se rješavaju posebnim zakonom. Najveća kočnica investitorima dosad je bio loš glas koji su proširili oni koji su se opekli, korupcijske afere, administrativne prepreke – naglašava Švaljek.\n\nGrčić je odmah iskoristio situaciju da napomene kako je formirana radna skupina Vlade RH za uklanjanje upravo tih prepreka, što bi s vremenom trebalo dovesti do boljeg imidža hrvatske gospodarske klime.\n\n- Imamo dobre primjere; tu su Ericsson Nikola Tesla, pa i Končar energetski transformatori, na kojima smo naš partner Siemens i mi dobro zaradili. Najutjecajniji smo u proizvodnji transformatora u svijetu, ali kod nas se uglavnom gledaju negativnosti. Nužni su nam precizni kriteriji za investicije jer nije svaka investicija jednako dobrodošla. To ne može biti slučaj, a ako je – riječ je o liniji manjeg otpora. Vlada nema više mnogo manevarskog prostora, a ni kapitala, ali ako poveća investicije, uspjehe povući što više sredstava iz fondova EU, onda u ovoj kritičnoj fazi možemo očekivati svojevrsnu ravnotežu negativnih i pozitivnih efekata, ali ne treba zaboraviti na izvoz izvan EU – dodaje Bago.\n\nKada u eurozonu O HBOR-u, odnosno potezima koje ta institucija čini kako bi olakšala stanje gospodarstvenica u novim uvjetima govorila je Ivanka Maričković Putrić, izvršna direktorica HBOR-a.\n\n- U 2012. godini odobreno je 10,23 milijarde kuna kredita, što je 56 posto više nego u 2011. godini. HBOR je lani udvostručio temeljni kapital i izmijenjena je struktura odobrenih kredita. Za potrebe izvoznika odobreno je 24 do 25 milijardi kuna kredita od 2008. do 2012. godine i ove godine tim smo sredstvima pokrili osam posto izvoza. Dajemo podršku u svim fazama projekta; od ugovaranja do nadgledanja izvoza dobara i plaćanja – tumačila je Maričković Putrić te naglasila da su uvedene nove mjere za podjelu rizika kako bi naveli banke da prate investicije i preuzmu rizik do 50 posto. Novi proizvod je i polica osiguranja činidbenih garancija, što je odličan instrument garancije i lakši put za gospodarstvenike.\n\nNa pitanje moderatora što je najbolje učiniti s eurom, odnosno kada aplicirati za ulazak u monetarnu uniju, nije bilo jasnog odgovora. Za razliku od relativnog optimizma glede pozitivnih efekata ulaska u EU, pitanje prelaska na euro kod svakog je od panelista izazvao dvojbu i duboki oprez.\n\n- Bio sam za ulazak Hrvatske u NATO i EU, ali što se tiče eura sigurno je samo da ćemo jednog dana i to morati učiniti. Ali ne treba žuriti. Ako će euro dobro funkcionirati, ja sam za, ali ako se to ne dogodi, kao mala zemlja imat ćemo velikih teškoća jer velike će nas zemlje u vlastitom spašavanju pregaziti. Problem je i što nemamo svoje banke, već filijale tuđih banaka, što je problem sa ili bez eurozone. Danas je teško predvidjeti što će biti s eurom, pa je bolje pričekati i vidjeti kako će se ta priča razvijati – uvjeren je Bago.\n\n- Zadnjih 15, odnosno 18 godina vodimo politiku stabilnog tečaja, što je omča našim izvoznicima. Sada imamo tečaj kakav imamo i vjerojatno se neće mijenjati – kaže Grčić i nastavlja: – Ulazak u eurozonu nije samo naše pitanje ili želja. Monetarna unija i EU moraju nam reći da smo spremni. Neki su fazu prije prelaska na euro dobro iskoristili baš putem tečaja, ali uvjet za uspjeh bilo je stabilno gospodarstvo. Baš zato sve što povučemo putem fondova EU ima za cilj povećati konkurentnost našega gospodarstva.\n\nGospodarska diplomacija Za Cotu, pak, najveći je problem eura činjenica da bi bez njega danas Sloveniji, Španjolskoj i Grčkoj bilo mnogo bolje. Ipak, snažno gospodarstvo poput europskog, uvjeren je Kota, pronaći će način da održi i spasi valutu. Uostalom, 80 posto hrvatskoga gospodarstva već je eurizirano, kaže Kota i naglašava: – Hrvatska tragedija je što bilježi deficit računa i prije ulaska u EU. Stoga je pravo pitanje kako ponovo postati konkurentan ako pretpostavimo stabilan tečaj? Pred nama su teške promjene, problemi kako privući investicije u izvoznom sektoru, u kojem je svega 10 posto dodane vrijednosti. Bit će nužni veliki napori kako bi hrvatski izvoz postao tehnoški napredan i sofisticiran. Branko Grčić na to je donekle replicirao navodeći da su netom osnovane tri radne skupine; za javne i privatne investitore te radna skupina za fondove EU.\n\n- Osnovano je i Vijeće za vanjsku trgovinu i izvoznu stratešku ulaganja, čime se otvaraju vrata za stvaranje gospodarske diplomacije u kojoj će biti i predstavnici izvoznika. Oni će imati priliku sugerirati izmjene zakonodavnih i pravnih okvira, kako bi se što lakše mogli probiti na strana tržišta i povećati konkurentnost gospodarstva – istaknuo je Grčić.\n\nŠto muči izvoznike U dijelu odvojenom za pitanje sudionika konferencije izvoznici nisu mogli prikriti gorčinu svim dosadašnjim politikama prema njima. Stoga je Ivan Brkić, direktor Selka d.d., naglasio: – Naravno, sada je otrcano govoriti o tečaju koji nas guši već 15 godina i politici poticanja uvoznika, trgovačkih lanaca i banaka.\n\nJedan od sudionika zapita je, pak, što je s rokovima naplate i poreznom disciplinom te hrvatskim sporim i neučinkovitim sudstvom.\n\n- Zakon, iako donesen, još nije u punoj primjeni, što samo govori o činjenici da, unatoč medijskim naslovima, ministar Linić nije uveo rigidnu politiku. I europska iskustva pokazuju da je tri godine neki optimalan rok za prilagodbu i dolaska do financijskog reda i plaćanja u okviru od 30 dana. Isto tako vjerujem da će poduzetnici PDV plaćati po naplaćenoj realizaciji. Što se sudstva tiče, mnoge smo procese prebacili na Upravni sud kako bi se rasteretilo sudstvo, posebice od procesa koje pokreće restrukturiranje neke tvrtke. Činimo sve da i pravosuđe postupno učinimo efikasnim – za kraj je dodao Grčić.\n“`

Page 11

Financiranje iz fondova EU\n\n## UNIJA POTIČE INOVATIVNOST, ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ, A UPRAVO TO IZVOZNICI IMAJU\n\n—\n\nPIŠE ALAN EDER\[email protected]\n\n—\n\nR adionica o financiranju projekata iz fondova EU bila je iznimno posjećena jer se situacija nakon 1. srpnja drastično mijenja. Hrvatski poduzetnici više neće biti korisnici pretpristupnih programa, već kohezijskih i strukturnih nami-jenjenih članicama. Svoje programe vezane uz kreditiranje projekata izložili su predstavnici HBOR-a, Erste banke i PBZ-a, koji nude različite načine kreditiranja poduzetnika. Marina Marasović iz HBOR-a objasnila je što sve očekuje Hrvatsku za nekoliko mjeseci.\n\n- Do kraja godine imat ćemo na raspolaganju 449 milijuna eura, a u razdoblju od 2014. do 2020. godine u prosjeku 1,15 milijardi eura na godinu. Treba istaknuti da će biti sve tako-zvanih darovnih natječaja za nepovratna sredstva za male i srednje poduzetnike, kojih je od 2006. do danas bilo samo dva – istaknula je Marasović.\n\nUštede na hrvatskom EU desk Erste banke također je uključen u programe europskih fondova, a posebno je zanimljivo bilo čuti promjene u vezi s natječajima koje će olakšati posao svima koji se prijavljuju.\n\n- Do sada je bilo potrebno dokumentaciju za javne natječaje prevoditi na engleski, ali kada uđemo, hrvatski postoji službeni jezik i to će omogućiti uštede prilikom realizacije projekta. Treba istaknuti da poduzetnici bez urednoga novčanog tijeka neće moći provesti projekt – rekla je Goranka Crnković Trivić te je dodala da za projekte trebaju vrlo specijalna znanja i detalji uz preporuku da se koristi uslugama konzultanata koji su upoznati s pravilima i natječajima. Na nju se nadovezao Ivan Čerina iz PBZ-a, koji je istaknuo da svi oni koji prijavljuju projekte trebaju osim stvari koje se zahtijevaju u dokumentaciji pripaziti na činjenicu da banke traže od projekta da bude isplativ i respektabilan.\n\nVrijeme novih osiguranja – Ono što se nudi putem europskih fondova velik je potencijal za poduzetnike, pogotovo za izvoznike, jer EU potiče inovativnost, istraživanje i razvoj, a to je upravo ono što izvoznici moraju imati kako bi uspjeli na stranom tržištu. Moramo učiti od prethodnika da bismo bili što uspješniji u povlačenju sredstava iz fondova – rekao je Čerina.\n\nNakon bankarskih izlaganja izvoznici su mogli čuti o relativnoj novosti u osiguranju u Hrvatskoj – osiguranju od odgovornosti direktora i članova uprave. Iako u Hrvatskoj, sudeći prema reakciji sudionika, još nije zaživjelo, u Europi, a pogotovo u SAD-u to je standardna praksa.\n\n- Ta vrsta osiguranja omogućava članovima uprave i direktorima najbolju obranu u eventualnoj tužbi zbog odluka koje su donijeli dok su bili na toj poziciji. U Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno razvijena svijest o važnosti tog načina osiguranja, a ulaskom u EU dolazimo u poziciju gdje se kompanije neće liti tužbi kako bi osigurale svoje interese – rekla je Ines Leder iz Croatia osiguranja.\n\nNajčešći su tužitelji u Europi regulatorne agencije, dioničari, sâma društva i na kraju privatne stranke.\n\n- Ovo je idealan trenutak za ugovaranje takve police jer su nove, a konkurencija je velika i zbog toga se mogu dobiti povoljno. Mogu se ugovoriti da pokrivaju cijeli svijet, a cijena police ovisi o slučaju do slučaja – dodala je Petra Uzorinac iz Allianz osiguranja.\n\nPosljednji dio možda je bio i najzanimljiviji izvoznicima jer se ticao povrata PDV-a iz inozemstva. Luka Gašparac iz Global tax reclaima istaknuo je da deset milijardi eura povrata na godinu ostane neiskorišteno.\n\n- Mnoge hrvatske kompanije ne znaju na što sve mogu iskoristiti pravo na povrat PDV-a iz zemalja EU. Specijalizirane kompanije mogu pomoći da se svladaju te barijere. Za prošlu godinu još uvijek nije kasno jer rok za predaju je do 30. lipnja – zaključio je radionicu Gašparac. ●\n\n—\n\nDubravko Miholić, Ivan Cerina, Marina Marasović, Goranka Crnković Trivić, Luka Gašparac, Ines Leder, Petra Uzorinac\n\n—\n\nIZVOZNICI 11

Page 12

Carinski i porezni sustav u EU\n\nBIT ĆE TEŠKO DOK SE NE PRIHVATE MNOGA PRAVILA I PROMJENE\n\n—\n\nPIŠE IVANA ŠURMANOVIĆ\n\[email protected]\n\n—\n\nU uvodnom dijelu radionice Nikola Nikšić, direktor Operativnih poslova Bisnodea, predstavio je pregled hrvatskoga gospodarstva i robnotrgovinsku razmjenu. Predstavivši gospodarsku situaciju iznošenjem ključnih brojaka, naglasio je da u Hrvatskoj radi 8500 poslovnih subjekata koji su izvoznici s prihodima od izvoza većima od 100 tisuća kuna te da izvoznici imaju veći bonitet od drugih poslovnih subjekata u Hrvatskoj.\n\nVesna Polančec, načelnica Odjela statistike robne razmjene s inozemstvom Državnog zavoda za statistiku, predstavila je uvođenje novog istraživanja Intrastat u statistički sustav Hrvatske. Intrastat je statistika robne razmjene između zemalja članica EU. Taj novi način prikupljanja statističkih podataka temelji se na izravnom prikupljanju podataka od poslovnih subjekata koji trguju sa zemljama članicama EU. Polančec je objasnila da uvođenjem Intrastata Jedinstvena carinska deklaracija prestaje biti izvor podataka za statistiku robne razmjene sa zemljama članicama EU. Također je istaknula važnost statističkih podataka o robnoj razmjeni s inozemstvom.\n\nPrimjena Intrastata Objasnivši obilježja Intrastata okupljenim izvoznicima, Polančec je rekla da zakonodavstvo povezano s Intrastatom ima nadnacionalnu važnost i da svaka država članica mora primijeniti na dan ulaska u EU. Poslovni subjekt postaje obveznik podnošenja Intrastatovih podataka ako ispunjava sljedeća tri uvjeta: ako je obveznik PDV-a, ako trguje sa zemljama članicama EU te ako ostvarena godišnja vrijednost robne razmjene poslovnog subjekta s drugim zemljama članicama EU premašuje utvrđeni prag uključenja, koji se donosi svake godine, istaknula je Polančec. Prag uključenja vrijednost je na temelju koje se određuje ima li poslovni subjekt obvezu izvještavanja za Intrastat. Određuje se posebno za primitke, posebno za otpremu; za 2013. iznosi 1,7 milijuna kuna. Polančec je na pitanje iz publike vrijedi li prag uključenja od 1,7 milijuna kuna samo za šest mjeseci 2013. odgovorila da će jednak iznos vjerojatno vrijediti i 2014., no konačno će se odrediti potkraj godine.\n\nSložena procedura s PDV-om\n- Prag uključenja do sada se određivao na temelju podataka s Jedinstvene carinske deklaracije, no u budućnosti će se određivati na temelju podataka s obrasca PDV-a, odnosno s Intrastatova obrasca – objasnila je Polančec.\n\nRenata Kalčić, načelnica Odjela za porez na dodanu vrijednost Porezne uprave, odgovorivši na pitanja izvoznika o poslovanju s inozemnim tvrtkama, najavila je da će na stranicama Porezne uprave biti objavljen način na koji će se dodjeljivati identifikacijski broj obveznika PDV-a za strance.\n- Strani porezni obveznici trebali bi se javiti u Poreznu upravu i ondje najprije podnijeti zahtjev za dodjelu OIB-a kako bi mogli dobiti identifikacijski broj obveznika PDV-a. Nakon što im se dodijeli taj broj, ponašat će se kao hrvatski porezni obveznici – rekla je Kalčić.\n\nBosiljko Zlopaša, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave, objasnio je što će se dogoditi s carinama nakon ulaska Hrvatske u EU.\n- Od 1. srpnja carine neće biti na prijelazima prema Mađarskoj i Sloveniji. Domaća roba slobodno će se kretati Europskom unijom, no postoji iznimka, primjerice budete li domaću robu slali iz Slavonskog Broda u Trogir preko Bosne i Hercegovine. U tom slučaju najpovoljnija će mogućnost biti uporaba isprave kojom se dokazuje carinski status te robe – rekao je Zlopaša objasnivši način na koji će se roba iz Hrvatske otpremati u zemlji ili u druge zemlje članice EU, a preko zemalja koji nisu u Europskoj uniji.\n\nRadionica je obilovala pitanjima iz publike koja su se odnosila na dvojbe vezane uz pojedinačne i konkretno slučajeve izvoznika, ali čule su se i kritike i prijedlozi Poreznoj upravi i mjerodavnima da se olakša administrativno poslovanje poduzetnika te da se iskristaliziraju sve obveze i novi načini poslovanja izvoznika nakon ulaska Hrvatske u EU.●

Page 13

Kako izgraditi uspješna partnerstva\n\nSAMO DEVET POSTO KOMPANIJA POSTIJE USPJEH U TOME\n\nPIŠE DARIJA TABULOV-TRUTA\n\[email protected]\n\n—\n\nU suvremenom gospodarstvu uspješno sklapanje poslovnih partnerstva sve češće je način opstanka i rasta na sve zahtjevnijem globalnom tržištu, a uspješnost partnerstva ovisi o znanju i sposobnosti povezivanja s partnerima – u uvodu radionice ‘Kako izgraditi uspješna poslovna partnerstva’ istaknuo je Ivica Katanić, moderator i direktor tvrtke Procedo. Naglasio je i da prema istraživanjima više od 50 posto uspostavljenih partnerstva biva neuspješno u ostvarivanju postavljenih ciljeva te se stoga rskidaju, uz velike nastale troškove. Kod uspješnije polovice, pak, trećina ima problema s implementacijom partnerskih odnosa, a tek devet posto kompanijakonzistentno uspijeva izgrađivati uspješna poslovna partnerstva.\n\nTo je, drži Katanić, pitanje ‘know-howa’, poznavanja i primjene strukturiranog načina ulaska u takvu vrstu poslovnog odnosa. Treba razumjeti da je svako partnerstvo je specifičan slučaj i treba mu tako pristupiti da bi s vremenom suradnja počela optimalno funkcionirati. Pri ulasku u takav odnos treba dobro promisliti o vlastitim ciljevima, ali i benefita za partnersku stranu. Osnovni koraci u procesu uspostavljanja partnerskih odnosa trebaju biti: strateško razmatranje, izbor partnera, pregovaranje te implementacija. Katanić drži da je bitno odgovoriti na pitanje kako se učiniti uspješnim vagonom u kompoziciji većih poslovnih sustava.\n\n- Kada ulazite u partnerstvo, posebice s velikim igračima, postajete dio dinamičnoga vrijednosnog lanca. Velike tvrtke u ovim vremenima ubrzanih promjena u zahtjevima tržišta, i posljedično poslovanja tvrtki, nisu uvijek u mogućnosti same promptno odgovoriti na te izazove. Stoga se otvaraju prilike za manje tvrtke da pronađu svoj interes u poslovnom povezivanju i postanu dio ‘Value chain’ velikih sustava. Za stvaranje uspješnih partnerstva dobar osobni kontakt i ‘kemija glavnih igrača’ iznimno je važan aspekt – rekao je Katanić i ponudio da je i inače, a posebice u fazi pregovaranja, važno pokazati da razmišljate i o koristima za partnera koje im partnerstvo može donijeti.\n\nU korist partnera Uloga pregovaranja u uspostavljanju partnerskih odnosa je od velikog značaja te se stoga mora odabrati i odgovarajući tim. U fazi pregovora o modelu partnerstva važno je razumijeti zauzete pozicije i interese druge strane te pronaći zonu mogućeg dogovora, za što je najbitnija dobra priprema za vođenje pregovora. Izostanak odgovarajuće pripremljenosti za pregovore jedan je od važnijih razloga što 50 posto partnerstva biva neuspješno u implementaciji partnerstva. U nastavku su o svojim iskustvima govorili Berislav Čizmek, direktor CBBS-a, Zoran Legac, direktor Feroimpexa, Ivan Brkić, direktor Selka, te Veljko Drakulić, direktor Bonilinea. Najzanimljivije je bilo iskustvo kutinskog Selka, tvornice koja je do 1992. godine bila lider u proizvodnju kvarcnih satova. U trenutku kada je Kutina bila u neposrednoj blizini bojišta, Brkić kreće u traženje novih partnera jer istočno tržište ratnim im je zbivanjima bilo odsječeno. Obišao je pola Europe, prosljedio 100-injak ponuda, a preko članova Crvenoga križa došao je u kontakt s potencijalnim partnerima i uvjerio ih da će im Selk, ni 20 kilometara udaljen od bojišnice, postati pouzdan partner. Uspostavljeni su odnosi s EPCOS-om, koji je kasnije promijenio ime. Brkić napominje da se tijekom vremena mijenjao način pregovora, već ovisno o poziciji Selka. Oko 2000. godine Selk je imao udjel u 20 posto svjetske proizvodnje keramičkih rezonatora za mobitelsku industriju i bez problema pokrivao manje područja svojih partnera. To im se vratilo kada je Selk bio u problemima zbog krize u proizvodnji mobitela tijekom 2007. Parteri su im tada, kaže, pomogli u zaokretu prema proizvodnji komponenti za autoindustriju.\n\nSve počinje od narudžbe Sve počinje od narudžbe naglasio je Zoran Legac, direktor Feroimpexa, čija je tvrtka kasnije kroz partnerske odnose postala dio velike poslovne kompozicije Schaeffler Technologies. Danas svojim proizvodima opskrbljuju Porche, Audi, Scaniju, Volvo, Mercedes i VW. U nastavku Čizmek je naglasio važnost lobiiranja, sudjelovanja na sajmovima, a Drakulić o važnosti temeljitog informiranja o partneru i tvrtki prije donošenja odluka.\n\n—\n\nBerislav Čizmek, Zoran Legac, Veljko Drakulić i Ivan Brkić\n\n—\n\nIZVOZNICI 13

Page 14

U pauzi 8. konvecije

Bilo je živo izvan dvorane u kojoj se održavala 8. konvencija Hrvatskih izvoznika. Mnogi gospodarstvenici koji se sva-kodnevno teško bore da održe poslove i osvoje nove na eu-ropskom i svjetskim tržištima nisu htjeli propustiti rijetku priliku da Vladine jake snage – premijera, potpredsjednika i ministre – ponešto upitaju i izlože im mnoge svoje probleme. Hrvatskim izvoznicima nikad nije bilo lako, ali danas, mjesec i malo više dana prije ulaska u Europsku uniju, imaju osjećaj da se mnoge stvari rješavaju u zadnji čas i da ih čeka još mnogo teških dana. Nasmiješena lica i sreća zbog nagrada koje su ipak priznanje za uloženi trud nisu mogla skriti brigu zbog onoga što ih uskoro očekuje. I, naravno, uvjerenje da će to svladati, kao što, uostalom, uvijek jesu.

Page 15

Poseban prilog

Ivan Brkić i Željko Uzelac

Gordan Maras odgovarao je na brojna novinarska pitanja

Tihomir Premužak, Zlatko Canjuga i Zvonko Fišer

Željko Goja i Duško Radović

Domagoj Milošević i Ivan Miloloža

Ervin Filipčić i Boris Centner

Ivan Barać i Gordana Kovačević

Page 16

Deklaracija hrvatskih izvoznika 2013.

Hrvatski izvoznici predstavljaju segment hrvatskog gospodarstva koji se uspješno nosi sa svjetskom konkurencijom sudjelujući i pobjeđujući na svjetskim tržištima. Smatramo da nas izvoz i sudjelovanje u međunarodnoj konkurenciji najbolje potiče na izvrsnost i povećavanje dodane vrijednosti naših proizvoda i usluga kao i na dugoročan održiv rast.

Stoga mislimo kako je izvoz i poticanje izvoza ključ dugoročnog i održivog razvoja i da bi to trebala biti glavna poluga „nove paradigme i modela razvoja“ koji se uspješno primijenio u brzorastućim zemljama istočne Azije, kao i u uspješnim zemljama u EU poput Finske, Poljske drugih skandinavskih zemalja.

Godinama sudjelujemo na tržištima zemalja Europske Unije koja postaju naše „domaće“ tržište od 1. srpnja 2013 i otvaraju nove mogućnosti. Svjesni svoje društvene odgovornosti želimo svoje iskustvo i znanje, osobito oko poslovanja na tržištu zemalja EU podijeliti sa cjelokupnom hrvatskom javnošću kako bismo se što bolje pripremili za ulazak u EU, taj predstojeći veliki šok, ali i veliku mogućnost. Zato smo u zadnje tri godine proveli nekoliko projekata pripreme poduzetnika poslovanju s EU a zadnji u nizu ‘Euforija’ i pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske.

Pozdravljamo dosadašnje napore Vlade Republike Hrvatske oko povećanja kapitaliziranosti HBOR-a, smanjivanja nelikvidnosti i poboljšanja funkcioniranja pravne države. Osim nastavka napora u tim smjerovima, kao i kontinuiteta procesa i programa koji su usmjereni na poboljšanje uvjeta poslovanje poduzetnika i izvoznika,

Očekujemo od Vlade Republike Hrvatske:

• afirmaciju izvrsnosti i promicanje uspješnih

• nastavak napora na zaštiti hrvatskih izvoznika na tržištu CEFTA-e nakon ulaska u EU

• daljnje jačanje HBOR-a kroz povećanje temeljnog kapitala

• pokretanje investicija u RH

• za proizvode za izvoz

• za stjecanje referenci za izvoz

• osiguranje konkurentnih dugoročnih kredita za kupce u inozemstvu (od 15 do 25 godina)

• neaprecirajući tečaj Kune prema euru i američkom dolaru uz aktivne napore kako bismo što dulje ostali izvan eurozone dok se potpuno ne oporavi stanje u eurozoni i ne postigne konsenzus struke i izvoznika o trenutku prihvaćanja eura

• uvođenje većeg reda u funkcioniranje državne uprave

• kontrolu trošenja državnih subvencija, njihovo smanjivanje i njihovo djelomično preusmjeravanje prema izvršnima (izvoznicima, tehnološkom razvoju, znanosti, obrazovanju)

• reforma sustava znanosti i obrazovanja, poticanje inovacija te bolju suradnjuznanosti i gospodarstvenika

Zagreb, 21.05.2013.