Page 2
Poseban prilog
Ante Babić
POTPREDSJEDNIK HIZ-a:\n- Ulaskom u Uniju Hrvatska preuzima trgovinske odnose koje EU ima s drugim zemljama, što olakšava pristup npr. afričkim tržištima. A EU će i u naše ime voditi pregovore u WTO-u\n\n## Boris Cota
SAVJETNIK PREDSJEDNIKA ZA GOSPODARSTVO:\n- U kontekstu europskog problema sa zajedničkom valutom i izlaska iz Cefte Hrvatsku očekuje barem pet relativno loših godina\n\n—\n\nneće biti većih promjena. Preostalih su pet posto poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, za koje su predviđene carine, ali se njihov utjecaj pokušava umanjiti pregovorima EU sa zemljama Cefte o izvoznim kvotama na temelju dosadašnjih izvoznih količina.\n\nIstodobno Hrvatska preuzima trgovinske odnose koje EU ima s drugim zemljama, dakle olakšava se pristup npr. afričkim tržištima, Koreji, Iraku i dr., a EU će od 1. srpnja i u naše ime voditi pregovore u sklopu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) o uređenju trgovinskih odnosa sa SAD-om, Japonom, Singapurom, neke su od pozitivnih promjena koje navodi Babić.\n\n## Ovisni o Cefti\nProcjenjuje da u prvoj godini članstva, pod utjecajem industrija koje su bile ovisne o Cefti ili štićene carinama, članstvo u EU može imati negativni učinak na kretanje BDP-a od 0,2 do 0,3 postotna boda, ali nakon njihove prilagodbe taj bi učinak trebao biti pozitivan, također za oko 0,2 postotna boda na godinu. To znači da će dosad štićene grane gospodarstva imati problema u procesu prilagodbe. No, naglašava Babić, pregovarači EU-a sada dogovaraju režim bescarinskih kvota, a iako u njima mogu sudjelovati sve članice EU naši bi gospodarstvenici trebali iskoristiti prednost geografske blizine kako bi njihovi kamioni bili među prvima i dakle u kvoti.\n\nBoris Cota, pak, drži da u kontekstu europskog problema sa zajedničkom valutom te izlaska iz Cefte Hrvatskoj predstoji barem pet relativno loših godina, ali naglašava da će strani investitori, a to pokazuju primjeri svih zemalja koje su prošle proces ulaska, uglavnom ulagati u složenije i sofisticirane grane a ne radno intenzivne.\n\nSandra Švaljek s Ekonomskog instituta podsjetila je na procjene HNB-a da će izlazak iz Cefte u prvoj godini članstva imati na BDP negativni učinak od oko 0,5 postotnih bodova, ali bi od fondova EU trebao doći poticaj koji je u nekim zemljama koje su ranije ušle u EU iznosio jedan do 1,4 postotna boda. Ipak nada se da će pozitivni efekti ulaska na tržište od 500 milijuna ljudi prevladati početne negativne efekte.\n\n## Pripremljeni projekti\nKako privatne investicije padaju četiri godine, forsiranje javnih projekata i jest Vladin koncept, rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić te dodao da to može biti samo mjera za kratkoročno preživljavanje dok privatni sektor ne počne ulagati i dok se banke ne odluče žele li ih u tome pratiti. Grčić je također uvjeren da izlazak iz Cefte ne može prebrisati višegodišnje dobre odnose sa zemljama toga kruga. Napomenuo je i da je pred nama potencijal od 1,5 milijardi eura nepovratnih sredstava te naglasio da su primjerice Rumunjska i Bugarska odlično vodile pretpristupne pregovore, ali nakon ulaska nisu uspjele povući gotovo ništa. Grčić je uvjeren da je dosad već mnogo toga pripremljeno i učinjeno kako bi Hrvatska mogla postati upravo suprotan primjer te naveo da je preko njegova ministarstva podignuta ugovorenost s 37 na 65 posto. Točnije, za prvu godinu dogovoreno je povlačenje 200 milijuna eura, a pripremljeno je i 600 milijuna eura za 10-ak projekata čiji će natječaji biti pokrenuti u drugoj polovici godine.\n\n- Bitno je da je ova vlasta pokrenula i proces restrukturiranja industrije, čime se nitko dosad nije želio baviti. U tom kontekstu važan je i maleni rast industrijske proizvodnje, koji je doveo i do porasta produktivnosti od 6,5 posto – naglasio je Grčić te dodao kako se čini sve da se pomogne privatnom sektoru koji je spreman investirati u svoju proizvodnju, barem dok banke ‘ne odluče žele li aktivno pomagati razvoj i proizvodnju ili ne žele’.\n\n## Porezi nisu presudni\nA što se tiče privlačenja i dolaska stranih investitora predsjednik HIZ-a Darinko Bago upozorava: – Čak i da imamo dobru poslovnu klimu, bez velike uloge vlasti RH, odnosno države izostat će pozitivni učinci. Ako zemlja ima aktivna državna tijela i agencije, napreduje bolje od zemalja koje imaju bolje zakonodavne okvire, a neaktivna državna tijela. Na Vladi RH stoga je da iskoristi fondove i njima oživi investicije, podupre izvozne proizvode i proizvode za supstituciju uvoza te tako umanjiti efekt bolnih problema.\n\nA na pitanje moderadora o stranim investicijama u kontekstu hrvatskoga poreznog sustava Sandra Švaljek dodala je da to jest važno, ali ne i presudno za investicije. Investitori žele vidjeti primjere dobre prakse, pa će otvaranje IKEA-e u tom kontekstu biti važno za zemlju.\n\n- Zakonom o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okru-\n\n—\n\n## Sandra Švaljek\nEKONOMSKI INSTITUT:\n- Procjene su HNB-a da će izlazak iz Cefte u prvoj godini članstva imati negativni učinak na BDP od oko 0,5 postotnih bodova\n\n## Branko Grčić\nPOTPREDSJEDNIK VLADE:\n- Forsiranje javnih projekata jest Vladin koncept, ali to može biti samo mjera za preživljavanje dok privatni sektor ne počne ulagati\n\n—\n\nIZVOZNICI 9
