Carevi ne umiru u postelji

Kratki su animirani filmovi super, ali dugometražni mogu biti prava poslastica. A ove će ih godine biti pregršt, od ‘Autobiografije lažljivca: neistinite priče o montipajtonovcu Grahamu Chapmanu’ do mangi.

Jedan od najpopularnijih zagrebačkih filmskih festivala – Svjetski festival animiranog filma Animafest – održat će se od 4. do 9. lipnja u kinima Europa i Cineplexx Centar Kaptol. Nakon 33 godine bijenalnog ritma, 2005. uvedena je kategorija dugometražnog animiranog filma. Od tada se Animafest održava svake godine, i to neparnih godina s dugometražnim programom, a parnih s kratkometražnim. Posjetitelje, dakle, ove godine očekuje pregršt dugometražnih filmova, od kojih će svima za oko najprije zapeti ‘Autobiografija lažljivca: neistinite priče o montipajtonovcu Grahamu Chapmanu’, faktografski neispravna biografija čiji je narator, vrlo pajanovski, već 24 godine ‘rahmetli’ Chapman.

Španjolski film ‘Bore’ duhovita je priča o dvojici cimera u starčkom domu i jedan je od favorita natjecateljskog programa. Ugledom ga prati američki uradak ‘Duhovi prošlosti’, ručno rađeni mračni film o obiteljskim tajnama za čijih je više od 250.000 sličica debitantu Chrisu Sullivanu trebalo čak 15 godina da ga dovrši.

Iz belgijsko-francuske tvornice animiranog filma dolaze dva naslova – dobitnik najvažnije francuske nagrade César za najbolji animirani film ‘Ernest & Celestine’ te strip-adaptacija ‘Usvajanje odobreno’. Tu su još kansi dobitnik ‘Tatsumi’, biografija poznatoga japanskog crtača stripova manga Yoshihira Tatsumija, zatim ‘Djeca-vukovi’ poznatoga autora mangi Mamoru Hosode, animirana interpretacija dječjeg klasika ‘Pinokio’ te hvaljeni francuski film ‘Slika’. Osim natjecateljskog dijela Animafest i ove godine donosi mnogima jedan od najuzbudljivijih programa – Svjetsku panoramu. Rezervirana je za inovativne autore, često nekonvencionalnu naraciju i filmove napravljene novim i zanimljivim tehnikama. Prošlogodišnji pobjednik Animafesta Don Hertzfeldt vraća se s filmom ‘Kakav divan dan’, a društvo mu prave kolumbijska crna komedija ‘Debeo, čelav i onizak’, korejski film o socijalnim razlikama ‘Kralj svinja’, ručno crtana raskošna animirana bajka ‘Dan vrana’ te prvi španjolski film izrađen stop-animacijom, hororac ‘Apostol’.

Norveški filmovi dobili su poseban tretman jer se ove godine slavi sto godina norveške animacije, koja je posljednjih petnaest godina u velikom usponu. Animafest je stoga pripremio jedan od dosad najopsežnijih pregleda norveškog animiranog filma u Hrvatskoj. Program ‘Klasici i suvremenici’ prikazat će najbolje od norveške kratkometražne produkcije od 1913. do danas, a u dugometražnom programu predstavit će se tri filma koja su, svaki na svoj način, postala ključni trenuci u povijesti norveške animacije. Jedan je ‘Oslobodite Jimmyja’, 3D priča o četiri narkomana, tri mafijaša, pet vegana, četiri lovca i jednom slonu, film koji se danas smatra ključnim za razvoj kompjutorski animiranih dugometražnih filmova i široku uporabu kompjutorske obrade. Drugi dugometražni film bit će ‘Kurt postaje zao’ iz 2008., a trokut dugoga norveškog metra na Animafestu zatvorit će ‘Velika nagrada Pinchcliffea’, film iz 1975. izrađen stop-animacijom prema knjigama Kjella Aukrusta.

Pokušaji da se na silu u animiranu kožu ugraju i u njoj oblikuju realistični ljudski likovi uglavnom ne urode plodom. Animirani film voli stilizaciju, kako vizualnu, tako i karakternu. To se osobito osjeća u filmovima napravljenim kompjuterskom 3D animacijom, a takvi se uglavnom pojavljuju na repertoaru. Jedan od najboljih primjera je serijal ‘Ledeno doba’, također iz radionice studija Blue Sky, koji je svoj uspjeh postigao zahvaljujući životinjskim likovima. Uspoređi li se dovoljan broj filmova, postaje jasno da su animirane stilizirane životinje daleko ljudskije od animiranih ljudskih ljudi. Redatelj Chris Wedge upao je u zamku i snalazio se kako je znao i umio. ‘Čuvari šume’, a naslov na hrvatskom daleko bolje odgovara filmu nego originalni preepski ‘Epic’, pričom gotovo doslovno kopiraju serijal Luca Bessona ‘Arthur i Mini mejci’, a nudi daleko manje raznolik i oživljen višinsko-cvjetni svijet. Film povremeno pati od redateljske, ponekad i od animacijske krutosti, a neki kadrovi ostavljaju dojam nesadržajnosti.