Minoru Usui

Na skupovima nazvanima Dan novih znanja Splitska banka pokazala je poduzetnicima u pet hrvatskih gradova da pomoć njezinim klijentima ne završava plasmanom kredita. U organizaciji Splitske banke i poslovnog tjednika Lider u Zadru je prošlog tjedna održan Dan novih znanja – Poslovni navigator. Predstavljanje novih znanja održano je prethodno u Puli, Rijeci, Karlovcu i Varaždinu. Na skupu u Zadru više od 100 poduzetnika pokazalo je veliki interes za nova znanja, a u uvodu je glavni ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić prezentirao krizno stanje u eurozoni te iznio kratkoročna predviđanja za hrvatsko gospodarstvo. Kriza koja je počela 2009. godine u Grčkoj izrasla je u sveobuhvatnu gospodarsku, socijalnu, ali i političku krizu.

• Prave razloge za krizu treba tražiti prije toga jer političari nisu poštovali pravila, a osim toga bili su kratkovidni pri kreiranju gospodarske politike. Treba istaknuti da je Europa sad podijeljena u dvije brzine te različita stanja pojedinih gospodarstava pridonose jačanju nacionalnih, a ne supranacionalnih interesa i otežavaju donošenje rješenja – rekao je Šantić.

Što se tiče hrvatskoga gospodarstva, prognoza je za ovu godinu dalji pad BDP-a, uz podatke koji su dosta zabrinjavajući.

• Globalna kriza razotkrila je sve slabosti i nedostatke domaćega gospodarstva. U procesu oporavka zaostajemo za svim usporedivim gospodarstvima. Hrvatska gospodarska aktivnost na razini je one iz 2005. godine, a zabrinjavajuće je da su kapitalne investicije na razini od prije 10 godina – upozorio je Šantić.

Istaknuo je da se oporavak ne može temeljiti na javnim investicijama, već se mora okrenuti privatnim investicijama i povećanju izvoza.

• Hrvatska uz Albaniju ima najmanji udio izvoza u BDP-u i to je prilika da se poveća BDP. Moramo se ugledati u Češku, Slovačku i Poljsku, koje imaju veliki izvoz – naglasio je Šantić.

Iako je nezaposlenost u Hrvatskoj veliki problem, dugoročno će upravo nedostatak radne snage biti najveći rizik za domaći gospodarstvo.

• Izostanak oporavka gospodarstva restrukturiranje preradivačkog sektora i konsolidacija u uslužnim djelatnostima vode povećanju nezaposlenosti. Oporavak će biti dugotrajan, a veliki problem je neusklađenost ponude i potražnje za radnom snagom – zaključio je svoj uvod Šantić.

Veliko zanimanje izazvalo je predavanje Andrijane Parić iz Razbora, koja je govorila o sufinanciranju projekta iz fondova Europske unije. Iako se nakon 1. srpnja Hrvatska počinje koristiti strukturnim fondovima, sredstva iz pretpristupnih fondova bit će na raspolaganju dok se ne potroše. Ulazak u nove fondove bit će promjena na bolje za poduzetnike. Naime, do sada su u pretpristupnim fondovima samo dva natječaja bila za poduzetnike, a već 15. srpnja ove godine poduzetnici će imati prvi natječaj. Parić ih je pozvala da se raspitaju i prijave za sufinanciranje izrade dokumentacije za natječaj.

• Do travnja iduće godine bit će 14 natječaja za sve strukture i to je velika prilika. Cilj fondova je da Europska unija ispuni sve ciljeve iz strategije 2020. Možda to nije realno za očekivati, ali trude se to napraviti. Samo upozoravam poduzetnike da pri izradi projekata imaju na umu da moraju biti korisni za cjelokupno društvo, a ne samo za poduzetnika – rekla je Parić.

Također je objasnila na koji se način rade projekti te je približila taj proces u kojem glavnu riječ ima Vlada.

• Nacionalni strateški referentni okvir za 2012.-2013. definira šire ciljeve korištenja strukturnih fondovima kao što su broj i vrsta natječaja. Nacrt je prošao kroz niz konzultacija, a odobrila ga je i Europska komisija. Poduzetnicima je najzanimljivije jačanje regionalne konkurentnosti unapređivanjem infrastrukture i jačanjem atraktivnosti regije – dodala je Parić.

Istaknula je i nekoliko natječaja koji će biti zanimljivi poduzetnicima, ali ih i upozorila na potrebne pripreme za korištenje sredstvima EU.

• Trebate prije svega riješiti imovinsko-pravne odnose u slučaju ulaganja u infrastrukturu. Treba pripremiti tehničku dokumentaciju i poslovni plan. Isplanirati vlastita sredstva koja će biti upotrijebljena u projektu, ali i pratiti cijeli projekt s dokumentacijom – naglasila je Parić.

Za razliku od pretpristupnih fondova gdje se novac dobio unaprijed, ali su slijedile rigorozne kontrole, kod strukturnih fondova situacija je drugačija. Novac se dobiva nakon izvedbe radova, a kontrole će biti blaža jer se smatra da netko tko ulaže svoj novac neće biti sklon namjernom rađenju nepravilnosti.

Marija Zuber iz RIF-a predstavila je poduzetnicima koji su se okupili u Zadru porezne promjene koje slijede ulaskom u EU, ali ih je pozvala da se vidi u svoje obveze u roku jer poreznici su postržili nadzor.

• Iako do 1. srpnja moramo imati novi zakon o PDV-u, njega još uvijek nemamo. To će stvoriti probleme jer realno on ne može biti izglašan prije 6. lipnja. To će dovesti do konfuzije i prouzročiti probleme svim poduzetnicima – rekla je Zuber.

To je samo jedan od razloga zašto se hrvatski porezni sustav smatra kompliciranim, ali Zuber je iznijela još neke stvari na koje se poduzetnici žale.

• Često promjene poreznih propisa, kao i pravilnici koji nerijetko kao podzakonski akti mijenjaju odredbe zakona. Susrećemo se često s time da su upute i mišljenja te postupanje Porezne uprave drugačiji od grada do grada, ali problem je i što se mora izvještavati različite državne institucije o istim činjenicama. To sve otežava poslovanje i opterećuje ga – smatra Zuber.

Ulaskom u Europsku uniju izvoznici će imati povoljan utjecaj na porezni tok, ali isto tako bit će složen obračun za turističke agencije zbog posebnog postupka oporezivanja marže.

Predstavila je i rezultate fiskalizacije, koji su donijeli povećanje od 30 do 40 posto u računima, a tek će se vidjeti kakav će to imati utjecaj na pročin zbog smanjenje stope PDV-a za ugostitelje. Za kraj je istaknula da su porezni zakoni djelovali više na opterećenje građana i poduzetnika, a manji se dio odnosio na porezne olakšice za poslovanje.

Svojim sadašnjim i budućim klijentima Splitska banka predstavila je uslugu faktoringa. Usluga koja je sve traženja još uvijek nije dovoljno jasna potencijalnim klijentima, pa je Nives Rudež ukratko rekla o čemu je riječ.

• To nije instrument za naplatu problematičnih ili dospjelih potraživanja, već je to instrument za upravljanje novcem i financiranjem rasta prodaje. To je usluga koja ne povećava kreditnu zaduženost poduzeća bilančno, što je bitno klijentima, a pomaže da se prebrodi novčani jaz koji nastaje u poslovanju.

Nakon što se na skupovima u prijašnjim gradovima predstavio Tomislav Aljinović, direktor Sektora za malo i srednje poduzetništvo, u Zadru su njegovu ulogu preuzeli Domagoj Bojčić i Zvonimir Vitlov.

• S plasmanom kredita ne završavamo praćenje i pomoć našim klijentima. Nuđimo im podršku na svim područjima poslovanja. Od financijske podrške u svim vrstama kreditiranja, garantnih i depozitno-ulagačkih poslova, do različitih usluga iz platnog prometa i osiguranja – rekao je Bojčić.

Vitlov je dodao da su klijentima u ponudi razne kreditne opcije kako bi olakšali poslovanje, ali je još jednom napomenuo da je banka partner poduzetnicima i da su u istom timu. Druženje nakon predstavljanja novih programa donijelo je poduzetnicima mogućnost za druženje, ali su i sami pohvalili odlično organizirano predavanje, na kojem su upili dosta novih informacija. U Danu novih znanja još su sudjelovali Danko Sučević iz Infokorpa, Ivica Milčić iz RIF-a te Nikoline Letić iz Razbora.