Na genealoškoj razini, kažu znanstvenici, svatko u Europi potječe od gotovo iste skupine predaka koji su živjeli prije 1000 godina. Od Balkana pa do Irske, svi su Europoljani doista članovi velike obitelji jer su prije tisuću godina njihovi preci bili bliska rodbina. Dokaz za tu tvrdnju ispunjen je u genima, a pronašli su ga znanstvenici u Sjedinjenim Američkim Državama. Istraživanje čiji su autori Graham Coop, profesor evolucije i ekologije na Sveučilištu u Kaliforniji u Davisu, te Peter Ralph, profesor na Sveučilištu u Južnoj Kaliforniji, objavljeno je 7. svibnja u časopisu PLoS Biology i prikladno se uklopilo u proslavu Dana Europe, dva dana poslije.
Nevjerojatno je koliko su stanovnici Europe blisko povezani jedni s drugima. Na genealoškoj razini, svatko u Europi potječe od gotovo iste skupine predaka koji su živjeli prije 1000 godina – objasnio je Coop.
U teoriji, takva je bliskost bila otkrivena još prije desetljeća, ali napokon su pronađeni i konkretni dokazi u podacima o DNA. Američki znanstvenici istraživali su podatke o genima među današnjim Europoljima, ali i onima koji su na Starom kontinentu živjeli prije 3000 godina. Kao što su očekivali, stupanj genetičke srodnosti između dva čovjeka ovisi o udaljenosti na kojoj trenutačno žive. Ipak, na primjer, stanovnik današnje Velike Britanije i Turske, koji su udaljeni gotovo 3220 kilometara, vjerovatno su u rodu s istim precima ili barem jednim od njih koji su živjeli prije tisućljeća.
Suptilne lokalne razlike koje su uzrokovane demografskim promjenama i povijesnim migracijama za služne su za današnje razlike među ‘rodbinom’. Bliskost među srodnicima smanjena je vremenom i zbog prepreka kao što su prirodni lanci i jezične razlike. Coop je, međutim, istaknuo da su sve te razlike relativno male.
