Financiranje inovativnosti

Zarada nije uvijek jedini poduzetnički motiv, postoji i radost stvaranja, tim je riječima Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera i moderator Okruglog stola, najavio temu ‘Financiranje inovativnosti’, na kojem su sudjelovali Irena Jolić Šimović, direktorica Ljudskih resursa HT-a, Boris Popović, predsjednik Uprave Alarm automatike, i prof. dr. sc. Gordan Lauc, predsjednik Uprave Genosa, svi iz nagrađenih najinovativnijih hrvatskih tvrtki, te Miroslav Kosović, viši savjetnik Sense Consultinga, Zoran Kureljušić, izvršni direktor Grupe poslova s malim i srednjim poduzećima u Privrednoj banci Zagreb, i Ivo Friganović, koordinator inovativnih programa iz BICRO-a.

• Hrvatski poduzetnici malo manje su inovativni jer pola vremena troše na to kako naplatiti potraživanja, a ostatak na to kako pobjeći od onih koji traže novac. Inovacija je promjena koja stvara vrijednost, ali je najljepše vidjeti nekoga tko je stvorio novu vrijednost jer to nije samo tržišna vrijednost nego i – radost stvaranja, postoji nešto što se zove radost inoviranja. Poduzetnici nisu samo za zarađivanje novca nego žive i za radost stvaranja. I to je razlog zašto smo se okupili – rekao je Šajatović te pitao Kosovića, Friganovića i Kureljušića koje su mogućnosti financiranja inovacija u Hrvatskoj?

Napominjući da je vrlo teško odgovoriti na to pitanje, Kosović je naglasio da ipak postoji mnogo mogućnosti bilo da je riječ o pretpristupnim fondovima EU ili nacionalnim, ali najvažnije je imati dobru ideju koja je u fazi komercijalizacije.

Friganović je naveo da u svijetu postoje dva tipa financiranja inovacija; prvi je da velike tvrtke čine to same, a srednje i male trebaju pomoć, ali banke im ne daju kredite. Ipak, pohvalio je državu jer u Hrvatskoj postoje financijski instrumenti i institucije poput BICRO-a koje podupiru taj dug, rizičan i skup proces. No Friganović ipak napominje da nema previše razloga za zadovoljstvo jer država još nema svijest da jedino inovacije mogu poboljšati konkurentnost domaćega gospodarstva.

Na Šajatovićevo pitanje kako banke financiraju inovacije, Kureljušić je odgovorio da početna faza realizacije ideje nije bankama zanimljiva jer se mnogo ideja ne realizira i ne komercijalizira. – Ideja nije dovoljna da se dobije kredit, moguće ga je dobiti tek u fazi komercijalizacije i to hrvatska tvrtka koja je konkurentna na međunarodnom tržištu, koja izvozi svoj proizvod – rekao je Kureljušić.

Prof. dr. sc. Lauc upozorio je da se ne može govoriti o inovaciji za hrvatsko tržište jer je namijenjena svjetskom. Lauc poručuje da bi bilo mnogo jednostavnije biti inovativan kad bi država uklonila prepreke koje stavlja pred poduzetnike, primjerice da ne uvede povijest PDV-e tri tjedna nakon što počne govoriti o tome.

Na Šajatovićevo pitanje koliko su nagrade poticajne i koje bi od svojih inovacija nagrađeni izdvojili, Jolić Šimović rekla je da mnogo znače jer je prepoznat njihov rad, te da HT ulazi u novu fazu kad je riječ o inovacijama. Riječ je o stajalištu o važnosti inovacija ne samo s aspekta menadžmenta nego i svih zaposlenika HT-a.

• Prvi smo u svijetu u razvoju mrežne tehnologije, neću sad o tehničkim detaljima, bila je to ideja inženjera HT-a koji su zajednički došli do tog rješenja. U sinergiji s našim većinskim vlasnikom plasiramo to na svjetsko tržište – rekla je Jolić Šimović napominjući da su inovatori stimulirani.

Alarm Automatika, prema Popovićevim riječima, ponosi se restrukturniranjem tvrtke na način da je osobna odgovornost jedan od temeljnih čimbenika u desetogodišnjoj strategiji. – Mjeri se svaki učinak, prednost više ne dobivaju najglasniji, nego najuspješniji, nisu više u igri ‘paradni, nego radni konji’. Imamo timove koji razvijaju različite projekte i znaju da će biti nagrađeni u skladu s učinkom. Kad ljudi shvate da razlika u plaća može biti i do 100 posto, onda znaju da se ima smisla truditi i raditi. Predlažu i realiziraju projekte – kaže Popović, čija se tvrtka bavi proizvodnjom softvera.

Laucu, čija je tvrtka dobila 7,5 milijuna eura iz EP7, kaže da je teško razgraničiti istraživanje od inovacija, napominjući da je najveći problem kako iz faze istraživanja prijeći u fazu inovacije. – Znamo dobro raditi istraživanja, ali učimo kako ih prevesti u inovacije, a kao maloj tvrtki teško nam je staviti proizvod na tržište. Trenutačno imamo genetski test koji nema nitko u svijetu, ali nemamo deset godina da uđemo u sustav zdravstva niti se možemo oslanjati na državne institucije. Zbog toga smo se orijentirali na Europu, koja jako potiče inovativnost, i povukli 7,5 milijuna eura. Da bi se to uopće uspjelo, treba raditi nešto atraktivno i biti prepoznatljivi u svijetu te tako postati dio najboljih svjetskih istraživačkih timova – kaže Lauc.

Genos je jedan od najboljih primjera uspješne male tvrtke koja ima teškoća kako iskomicirati kupca. Na Šajatovićevo pitanje upućeno Friganoviću kako to učiniti, odgovor je da je pronalazak optimalnog puta do tržišta u domeni menadžmenta. Pritom Lauc dodaje da dobro surađuje s BICRO-om, a Jolić Šimović naglašava da HT s najuspješnijim malim tvrtkama ima partnerski odnos na način da njihove dobre ideje, odnosno proizvode, plasira na europsko tržište. U diskusiju se uključio i Kureljušić napominjući da je PBZ prepoznao vrijednost svoga inovativnog tima te da se neka od njihovih softverskih rješenja upotrebljavaju u regiji, ali i na arapskom tržištu.

• Vrlo je važno da smo s našim partnerima potaknuli inovativnost, da razgovaramo o njoj i nagrađujemo najinovativnije – rekao je Šajatović – ali rado bismo čuli i iskustva ostalih sudionika.

Lea Brezar iz agencije DHAR-Media naglasila je da se može biti inovativan i bez potpore, o čemu svjedoči i projekt njene agencije Touristar. No Vitomira Lončar, vlasnica kazališta Mala scena, upozorila je da sve dotad rečeno ne vrijedi za poduzetništvo u kulturi, koje je u Hrvatskoj potpuno neprepoznato.

• Ne možemo postati članovi HUP-a, ne možemo se prijaviti ni na jedan od natječaja jer je 99 posto hrvatskih poduzetnika u kulturi registrirano kao neprofitni sektor. Imamo iškakako što ponuditi, ali smo potpuno neprepoznati kao netko tko bi mogao donijeti tvrtki dodanu vrijednost, smatraju nas nametnicima. Ne želim donaciju, želim biti partner – kaže Lončar.

Na riječi Lončar riječi reagirao je Friganović napominjući da je BICRO usmjeren na tehnološke inovacije, ali da je njegov primjer eklatantan prema tome koliko naše zakonodavstvo zaostaje za realnim životom poduzetnika. Jolić Šimović je Lončar najavila moguću suradnju s HT-om jer je dječje tržište zainteresirano za praćenje lutkarskih predstava preko pametnih telefona. Antoljakov savjet je da se ne odustaje jer novca ima, samo treba naći način kako ga dobiti, a Sense Consulting raznim sektorima od kulture do obrazovanja pomogao da dobiju 168 milijuna kuna za različite projekte.

Inovirati ili kopirati, što je efikasnije, upitao je Šajatović? – Ne kopirati – rezolutan je Friganović, a Jolić Šimović smatra da treba biti pragmatičan i dostići svoj maksimum, a što se tiče kopiranja, onim što drugi rade može se koristiti na način da se obogati dodanom vrijednošću. Kureljušić je citirajući uzrećicu ‘nužda je majka kreativnosti’ rezonirao da je odgovor na sve teškoće vezane uz inovativnost – hoćemo li podleći naporu preživljavanja ili inovirati? Lauc tvrdi da imamo dobre resurse jer su ljudi vrijedan kapital, ali su, zbog državnih nameta, vrlo malo plaćeni u visokoobrazovnom sektoru i kao olakšicu bar im treba osigurati dobre radne uvjete, prema čemu je Genos prepoznat kao najbolji mali poslodavac u svijetu.