Iako po inovacijama i konkurencnosti hrvatsko gospodarstvo jako zaostaje za svjetskim, budi se svijest o njihovoj važnosti u hrvatskim tvrtkama, pokazali su rezultati drugoga nacionalnog istraživanja ‘Hrvatski kvocijent inovativnosti – HKI’, provođenog u suradnji konzultantske tvrtke Sense Consulting, Veleučilišta Vern’ i poslovnog tjednika Lidera. Projekt obuhvaća istraživanje i vrednovanje inovativnosti hrvatskih tvrtki i nagrađivanje najinovativnijih. Na konferenciji o HKI-ju koju su na Veleučilištu Vern’ 4. lipnja u Zagrebu održali organizatori istraživanja nagrađene su najinovativnije tvrtke: Hrvatski Telekom, regionalni lider u inovativnim i integriranim rješenjima tehničke zaštite Alarm automatika i Genos, prvi privatni laboratorij za DNK koji je postigao izvrsne rezultate na svjetskoj znanstvenoj sceni. Nagrade su primili Irena Jolić Šimović, direktorica Ljudskih resursa HT-a; Boris Popović, predsjednik Uprave Alarma automatike, i prof. dr. sc. Gordan Lauc, predsjednik Uprave Genosa.
Istraživanje inovativnosti provedeno je po originalnoj metodi u 300 velikih, srednjih i malih hrvatskih tvrtki; odgovaralo se na 37 pitanja. Rezultati istraživanja pokazuju da samo 38 posto tvrtki smatra inovacije jednim od tri glavna prioriteta poslovanja; čak 43 posto tvrtki uopće ih ne smatra važnima za poslovanje, a samo 14 posto za financiranje inovacija koristi se sredstvima iz pristupnih.
U uvodnom govoru Ozren Jureković, dekan Veleučilišta Vern’, rekao je da je inovativnost u Hrvatskoj najzapravljena i da se najmanje ulaže u taj sektor. Naglasio je da inovativnost nisu samo veliki projekti nego svakodnevno smišljanje novih rješenja i da bi joj trebalo pridonositi svako radno mjesto. Goran Vlašić iz Instituta za inovacije u Zagrebu naglasio je da i u inovativnosti postoje trendovi i da smo evoluciji i obrazovno inovativno ograničeni, a ne samo financijski. Vedran Antoljak, predsjednik Uprave Sense Consultinga, predstavio je pak ciljeve i rezultate istraživanja HKI-ja. ‘Financiranje inovativnosti’ bila je zasebna tema okruglog stola na kojem su sudjelovali predstavnici nagrađenih tvrtki, iši savjetnik Sense Consultinga Miroslav Kosović, izvršni direktor Grupe poslova s malim i srednjim poduzećima u Privrednoj banci Zagreb Zoran Kureljušić i koordinator inovativnih programa iz BICRO-a Ivo Friganović. Moderator okruglog stola bio je Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera. Pojam ‘inovacija’ ima više značenja, naglasio je Vlašić, ali iako se različito definira, riječ je o bilo kojoj promjeni koja stvara vrijednost.
Vlašić je objasnio da nije jednostavno biti inovativan, ponajprije zato što zbog šablona prema kojima živimo i na koje smo naučeni, nismo u stanju izigrati vlastiti mozak, naviknut na prilagodavanje. Stoga su oni s urođenim pogreškama na mozgu često inovativniji od ‘normalnih’ ljudi jer ne podliježu stereotipima.
Više je razloga zašto je teško inovirati, a prvi je – teorija evolucije. Preživljavaju samo najprilagodljiviji, a ne najpametniji i najbolji. Mozak se zbog evolucije naučio prilagodavati okružju, a takav ne inovira. Inovirati ne znači prilagoditi se, nego sagledati problem iz nove perspektive. Drugi je razlog obrazovni sustav, koji je rutinski, organičava razmišljanje i njegov je najveći domet specijalizacija za neko područje. Što bi bilo – podsjetio je Vlašić – da su najveći inovatori, poput Leonarda da Vincija, koji je pridonio razvoju mnogih područja znanosti, ili Nikole Tesle, bili usko specijalizirani? Obrazovni sustav ne dopušta razlike ni individualni pristup obrazovanju i ubija svako drukčije razmišljanje osim očekivanoga. Specijalizacija ne znači inovativni pristup – istaknuo je. Isti je problem kad nakon završetka školovanja stignemo na tržište rada. Upada se u rutinu tvrtke u kojoj smo se zaposlili. Ako nema sektora za inovativnost i kadar koji se time bavi, potencijalni inovatori najčešće su zauvijek izgubljeni. Mladi čovjek koji uđe u hrvatsku tvrtku u kojoj se inovativnosti ne posvećuje nikakva ili beznačajna pozornost prisiljen je ‘zaboraviti’ sve što je naučio, prihvaća ustaljenu, nametnutu praksu. Kad sve te probleme dodatno začine kriza i nedostatak novca, o inovacijama nema ni govora, a zbog toga ni o konkurentnosti tvrtke i njezinoj prepoznatljivosti na hrvatskom i međunarodnom tržištu.
Vlašić tvrdi da, iako je ustaljeno mišljenje da je za stvaranje inovacija najvažniji novac, to ipak nije primarno, nego je najvažnije izaći iz kutije. Ključni je problem pristup inovacijama, naglašeno je, potkrijepivši to Einsteinovom izjavom da naš mozak ima pogrešku koja onemogućuje inovativnost. Kad nešto riješimo na uobičajeni način, mozak se neće više truditi drukčije to rješavati, a inovirati znači razmišljati na drugi način. Inoviranje zahtijeva definirati ‘kutiju’, naći mogući izlaz iz nje i odabrati najveći potencijal – objasnio je.