Banke i dalje financiraju gospodarstvo, i u Hrvatskoj i u EU. Povrat na kapital drastično je pao i još se ne oporavlja, zbog čega banke trenutačno čiste svoje bilance. Naravno, to nije održiv model, banke su ovdje da kreditiraju, no ne možemo ih sad optuživati zbog razduživanja. Osim toga Hrvatska pokazuje zanimljiv trend. Prema HUB-ovim podacima, Hrvatska je kontradiktorna: uz pad BDP-a od čak 10 posto imate najmanji postotak razduživanja, samo sedam posto, i rast kredita privatnom sektoru od čak 15 posto!
Ali i dalje nema rasta. S jedne strane Europu pogađa razduživanje, s druge nema volje za kreditiranjem. Pa tko će poticati rast? Banke su voljne kreditirati ako je u pitanju dobar poslovni plan i ako se traži proizvod ili usluga kompanije koja traži kredit. Glavni je problem nepostojanje potražnje. Potrošači nemaju povjerenja, sve vlade stišću javnu potrošnju zbog pro-računskog deficita, sve to pojačava dojam krize tijekom koje moramo poticati potražnju, a istodobno održavati fiskus pod kontrolom. No zašto gledati samo u banke? Oporavak moraju potaknuti nositelji ekonomske politike. Neće banke uvjeravati potrošače da troše i da neće izgubiti posao. Kamate u EU povijesno su niske, čak i negativne, a oporavka nema, dakle nije samo do monetarne politike nego ponajprije do potražnje.
