Pustite suzama na volju, poslije se bolje razgovara

Plač je biološka reakcija na stres, oblik emocionalnog pražnjenja, a može se dogoditi na poslu kao i u intimi doma. Mogu ga izazvati nakupljeni privatni problemi, ali i kritika zbog loše obavljenog posla ili grublja primjedba.

S uze na poslu nisu uobičajene, ali mnogo je razloga zbog kojih i najprofesionalnija osoba može izgubiti kontrolu nad svojim emocijama i briznuti u plač pred šefom. To mogu biti privatni razlozi, financijske teškoće, ali i kritika zbog loše obavljenog posla, razmirice s kolegama, neka primjedba koja je prelila čašu… Biti profesionalan ne znači ignorirati svoje i tuđe emocije, pa dobar menadžer mora znati kako reagirati kad se suoči s vidno uznemirenim zaposlenikom sa suzama u očima.

Sve naše odluke, od izbora odjeće do pregovaranja i držanja prezentacije prožete su emocijama, objašnjavaju psiholozi. Naše emocije ne možemo samo tako ostaviti na ulasku u ured. Plač je biološka reakcija na stres, oblik emocionalnog pražnjenja, a zbog bioloških razloga lakše se pokreće kod žena.

Glavne pogreške koje u takvoj situaciji na poslu možete napraviti su ignoriranje i osuđivanje osobe smatrajući je neprofesionalnom jer si dopušta emocionalne izljeve na radnome mjestu. Također, nemojte pokušavati zaustaviti osobu u njezinoj reakciji, dopustite joj prvo da se isplače i nakon toga će i ona moći mirnije o svemu razgovarati.

Upravo je to glavni recept koji savjetuju stručnjaci. Pokušite zaposleniku da ste spremni slušati ga i postupite kao u sličnoj situaciji izvan radnog okruženja, tj. kao što biste učinili da je riječ o prijatelju ili članu obitelji. Ponedite svoju pomoć, ali nemojte glumiti psihologa. Pokušajte biti konkretni, predložite neki plan vezan uz posao koji bi mogao olakšati trenutačnu situaciju, primjerice, da uzme koji dan slobodno ili da ga se u nekom razdoblju rastereti od posla.

Ponekad situacija na poslu može dovesti do kolektivnoga emocionalnog stresa cijelog tima, primjerice, smrtni slučaj kolege. Bez obzira koliko tko bio blizak s preminulom osobom, svi će zaposlenici osjećati težinu atmosfere jer će ih upravo dolazak na posao još više podsjećati na osobu kojom su radili i dijelili zajedničke trenutke, a koju su izgubili. Mračna atmosfera sigurno će utjecati na produktivnost i radni elan zaposlenika. Menadžeri bi to trebali razumjeti, posebice u prvim danima, dok su rane još svježe. Dobro je u takvoj situaciji razgovarati sa svakim pojedinačno i okupiti sve zaposlenike zajedno kako bi podijelili međusobno svoje osjećaje. Iako će takve situacije na neko vrijeme odvuci ljude od posla, zajedničkim proživljavanjem teških trenutaka ljudi će se još više zbližiti, što će u konačnici osnažiti osjećaj zajedničkog, timskog rada.

Druga situacija je kada jedan od zaposlenika svoje privatne probleme donosi na posao. Iako o njima ne govori, svi osjećaju da nešto nije u redu. Zabrinut izraz i grč na licu, napetost i rastresenost jedne osobe utjecat će i na druge u timu, a i na obavljeni posao. Voditelju tima teško će promaknuti uznemirenost osobe koja u kontaktu s njim naprosto zadržava suze. Pokuša li s njom razgovarati o problemu i ako osoba ostane pri tome da je sve u redu, može preko njoj bliskoga kolege pokušati saznati o čemu je riječ.

U trenutku emocionalnog izljeva ponajprije budite čovjek i ponašajte se jednako kao i u sličnoj situaciji izvan posla. Ponudite maramicu, pokažite razumijevanje, pitajte osobu bi li malo izašla izvan ureda. Dopustite suzama da se ‘ispušu’ i pokažite da ste voljni raspoloživi za osobu, umjesto da ignorirate cijelu situaciju. Ako detektirate da razlog uznemirenosti nisu teškoće na poslu nego je riječ o privatnim problemima, na što ne možete previše utjecati, pokažite svoju uključenost, ali i pristojnu distancu. Nije potrebno da ispitujete o svim detaljima ili da počnete pričati o svojim sličnim problemima, to je sigurno posljednje što želi čuti u tom trenutku. Razmislite kako možete pomoći osobi, ali vezano uz posao tj. u onome na što možete konkretno utjecati. Pitajte zaposlenika trebaju li mu slobodni dani ili bi li mu pomoglo ako bi ga se privremeno prebacilo na jednostavnije zadatke.

Ne čekajte krizu da biste sa zaposlenicima otvoreno razgovarali i o njihovim privatnim stvarima. S vremena na vrijeme izdvojite nekoliko trenutaka kako biste svoje zaposlenike upitali što se događa u njihovim životima, a što bi moglo imati utjecaja i na njihov posao. Istraživanja pokazuju da otvorenost i zainteresiranost prema zaposlenicima ne odaje samo osobinu dobrog čovjeka nego i dobrog lidera.