Home / Biznis i politika / Stiže iz galaksije

Stiže iz galaksije

Tek kad se Kanaan pobunio da je koncesiju za zemljište umjesto njih dobio netko tko se ne bavi ozbiljno poljoprivredom, zakazan im je termin u Ministarstvu.

Feroimpex želi proširiti pogon na postojećoj lokaciji, a država taj projekt tretira kao gradnju iz početka, što znači 250 tisuća eura komunalnih i vodnih doprinosa.

Zaposlili bismo 12 ljudi za stalno, a još 60 sezonaca za berbu voća. S kooperantima moramo napraviti parcelizaciju na pet jedinica po hektaru kako bismo taj zahtjevni projekt mogli financirati djelomično iz fondova EU. Svi su papiri čisti, sve imamo spremno osim toga jednog završnog dijela. Proizvodili bismo voće koje ne postoji u Europi i ono bi, kao i dosad, većinom završilo u izvozu – rekao nam je Ivan Šulog, koji ima robnu marku Exotic king.

Pisao je lokalnoj vlasti, ali odgovora u tri mjeseca nije bilo. U Ministarstvu graditeljstva ističu da oni nemaju ovlasti i da se mora čekati odgovor iz županijskog upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša. A dok oni razmišljaju kako doskočiti rješenju naizgled jednostavnog problema – investicijskih stoji. Iako je ukupna vrijednost veća od 100 milijuna kuna, još uvijek nisu dobili svojega projektnog vodiča.

  • Svakog investitora koji se susreo s nekim problemima pozivamo da se javi u Agenciju za investicije i konkurentnost da vidimo kako mu možemo pomoći. Također, željeli bismo naglasiti da je sukladno Zakonu o poticaju investicija i unapređenju investicijskog okruženja Agencija nadležna za investicije velikih poduzetnika, a za mikro, male i srednje tvrtke nadležna je naša partnerska institucija HamagInvest. Kada to učine, bit će im dodijeljen projektni menadžer, koji će osobno pratiti i koordinirati projekt u svakoj njegovoj fazi, baš poput osobnog vodiča kako ste napomenuli – rekli su iz Ministarstva gospodarstva.

Da galama preko medija nekad bude od koristi, osim u Plamenu, otkrili su i u Kanaanu Zvonka Popovića. Nakon što koncesiju za poljoprivredno zemljište nisu dobili oni već netko kome je poljoprivreda sporedno zanimanje, pobunili su se. Čim je priča došla u medije, odmah se našlo mjesta za sastanak u rasporedu pomoćnice ministra poljoprivrede.

  • Konkretni problem našega trgovačkog društva nepostojanje je podrške od lokalne zajednice u osiguravanju potrebnih resursa za rad i razvoj (op.a. državno poljoprivredno zemljište). Proizvodnja je zbog tog problema umanjena već par godina. Da smo uspjeli dobiti zemljište, zaposlili bismo još desetak ljudi, a u poljoprivrednu mehanizaciju svejedno smo investirali oko milijun eura jer kooperantni nisu imali financijsku snagu da to učine sami – rekao nam je Davorin Strišković, direktor općih poslova u Kanaanu.

Iako su galamom uspjeli skrenuti pozornost na sebe, svjesni su da to nije pravi način rada. Umjesto da država ima efikasnu upravu, poduzetnici iz svojih primjera imaju upravo suprotni dojam.

  • Ne mislim da je Vlada protiv svojih poduzetnika, ona bi željela da investiramo, jer njoj to treba možda i više nego nama, ali nije detektirala pravo mjesto problema. Promašaj Vladine politike vidimo u tome da pokušava riješiti problem na razini države ad-hoc mjerama, a bit problema je u tome da se on riješi sustavno za sve na najnižim razinama. Vlada premalo komunicira s poduzetnicima, tek npr. kada ministri jednom u četiri godine sjednu u automobil i obiđu velike gradove kao proljetos. Rješenja tih problema neće smisliti ta ista uprava, Vlada se mora otvoriti – ističe Strišković.

A problem poduzetnici imaju i s Hrvatskom gospodarskom komorom. Matijević se zapitao kako da mu nitko nije pomogao pri pribavljanju dozvola iako im je pisao, a kaže pisat će im i opet. ‘Ljubazno vas molimo da pitanja o investicijama koja se tiču konkretnih projekata uputite nadležnim ministarstvima’, odgovorili su nam iz HGK, ali su se usput pohvalili da su osnovali Centar za investicije.

No sudeći prema Matijevićevim riječima, HGK ne mari za investicije u tijeku. Potencijalni investitori zapitaju se što i s investicijama kada znaju da ih potencijalni nametni vrebaju iza svakoga kuta. Feroimpex želi proširiti svoj pogon na postojećoj lokaciji, a država taj projekt tretira kao gradnju iz početka. Problem je što za takvu gradnju moraju platiti 250 tisuća eura komunalnih i vodnih doprinosa iako priključci već postoje. Za državu opet ništa sporno.

  • Kod tvrtke Feroimpex nije riječ o ponovnom plaćanju komunalnog doprinosa, već plaćanju za dogradnju odnosno proširenje, a svako je proširenje gradnja iz temelja. Sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, za svaku gradnju novog objekta jednokratno se plaća komunalni i vodni doprinos – rekli su nam u Ministarstvu. Dok traje prebacivanje loptice između ministarstava i lokalne uprave, najviše gube poduzetnici.

  • Za poslovanje u Hrvatskoj ističemo dva ključna problema, nepredvidljivost javne vlasti i pravnu nesigurnost. Drugim riječima, svi investitori uvijek ističu upravo neprohodnost i neefikasnost javnog i državnog sektora, koji usporava ili čak i onemogućava realiziranje željene poslovne aktivnosti – zaključili su u HUP-u.

BDP i dalje pada, investicije su na kapaljku, a sve je više problema investitora. Vlada će morati prestati reagirati samo na galamu u medijima, već napraviti korake u onom što svi podcrtavaju – popraviti tromu i neefikasnu javnu upravu.