Home / Tvrtke i tržišta / Bankarsko čišćenje već je počelo

Bankarsko čišćenje već je počelo

Prava bitka za svako brojilo vodit će se u budućnosti dodatnim proizvodima i uslugama poput sustava Smart Grid, koji će omogućavati interakciju između kupca i dobavljača, te blokovima isporuka koji omogućavaju, primjerice, 50 posto nižu cijenu za vikend.

Električna energija napokon je u modi. Ili, preciznije, tržište opskrbe električnom energijom napokon je ‘in’. Konkurencija HEP-u stiže i bombastično najavljuje niže cijene. U opskrbu je ušao njemački RWE akvizicijom tvrtke Energija 2 Sustavi, koja je promijenila ime u RWE Energija. Ciljaju i na manje atraktivnu skupinu – kućanstva. Svoju je uslugu kućanstvima počeo nuditi i slovenski GEN-I, koji se probio prije dvije godine na javnom natječaju za četverogodišnju opskrbu Grada Zagreba. Hrvatski Telekom registrirao se za obavljanje energetskih djelatnosti, a navodno se do kraja godine mogu očekivati još dva europska igrača.

Tržište se najzad zaigralo i, narodski rečeno: tko prvi, njegova djevojka. Ili rječnikom struje, tko izađe s najnižim cijenom, njegov kupac. Jer prvo što potrošač očekuje i želi od opskrbljivača jest niža cijena. To bi trebao biti glavni mamac novih opskrbljivača. I očigledno pali. U prva 24 sata otkad je GEN-I predstavio svoju ponudu, ogroman interes rezultirao je dodatnim sniženjem cijene s 10 na 12,5 posto. Garantiraju da cijene neće dizati do kraja 2015. RWE Energija također je izasla s ponudom, nudi različite proizvode, online ugovaranje koje donose uštede i bonuse. Prema njihovim prognozama za očekivati je da će dugoročno godišnja ušteda za prosječno kućanstvo biti u rasponu od pet do 15 posto. Dakle, ulazimo u razdoblje gdje se preuzimanje dijela tržišta izvodi primarno nižom cijenom, što bi moglo podebljati i mizernu brojku promjene opskrbljivača.

U konačnici te faze najčešće su razlike između cijena različitih opskrbljivača nekoliko posto. Nakon završetka te faze, koja može potrajati od godinu pa do nekoliko godina, dolazi do diferenciranja između sudionika, koji se okreću dodatnim proizvodima ili uslugama – pojašnjava elektroenergetski stručnjak Dino Milet, dodajući da se s obzirom na veličinu tržišta u Hrvatskoj, nakon što ono uđe u zrelu fazu, može očekivati desetak opskrbljivača.

Trenutačno je aktivnih osam, uključujući HEP, koji je od liberalizacije 2008. izgubio relativno malo kupaca. Prema podacima iz Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), lani su opskrbljivači izvan HEP-a pokrivali oko tri posto prodaje električne energije kupcima iz kategorije poduzetništvo (kućanstva isključena), odnosno oko 1,4 posto prodaje električne energije svim kupcima. Opskrbljivali su tek 657 kućanstava. Sva kućanstva u potrošnji sudjeluju s 42 posto, a svi ostali kupci s 58 posto.

Doduše, novi su se igrači marketinški pobrinuli da se za njih čuje pa možda brojke skoče. Jer iako se promjena opskrbljivača svodi na de facto jedan potpis, besplatna je i gotova u najviše tri tjedna, postotak promjene zanemariv je.

Profesor na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računalstva, Slavko Krajcar, kaže da mnogi potrošači struju smatraju infrastrukturnom uslugom ili imaju svojevrsni sindrom ‘električna energija ionako dolazi iz utičnice, što da se ja brinem’. Tome dodaje i slabo znanje te količinu informacija kojima raspolažu. No nisu ni imali mnogo izbora. Lanjski porast cijene električne energije, približavanje ulasku europskoj obitelji te trenutačna niska cijena električne energije u nabavi omogućili su jačanje konkurencije, koja umjesto s gubitkom, sada može bar održivo poslovati, a time i izbor.

Sada je regulirana cijena na hrvatskom tržištu bliža cijenama na tržištu EU, ali još uvijek ispod prosjeka u EU. No čak i ta razina cijena otvorila prostor učinkovitim opskrbljivačima da ponude jeftiniju električnu energiju. Nažalost, cijene energenata na globalnoj razini u stalnom su porastu – govori direktor RWE Energije Zoran Miliša, koji vjeruje da će sve veća konkurencija ograničiti neizbježan rast cijena.

Računica isplativosti u tom biznisu svodi se na dva ključna pitanja: odakle dolazi energija i po kojoj cijeni. Jeftiniju energiju mogu pružati oni koji imaju vlastitu proizvodnju, pogotovo iz nuklearnih i hidroelektrana jer je cijena iz tih izvora najjeftinija, te razvijenu trgovinu – pojašnjava Milet.

GEN-I u 18 država Europe ima razvijenu trgovinsku mrežu te su zakupili mogućnost prijenosa preko granica među državama, što im omogućava optimizaciju opskrbe i konkurentne cijene. RWE je isto jak u trgovini, ali i u proizvodnji – imaju vlastite elektrane od oko 50 GW. To im omogućuje niske troškove poslovanja i ponudu jeftinije struje. Vlastitu proizvodnju uskoro bi mogla imati i NOX Grupa, koja je počela izradu nekoliko studija za gradnju malih plinskih elektrana u Hrvatskoj koje bi proizvodile električnu i toplinsku energiju. Njihove su cijene trenutačno od HEP-ovih niže pet do 10 posto. U proteklom razdoblju sklopili su oko 400 ugovora, većinom s poslovnim kupcima. Kućanstva u njihovom portfelju zauzimaju skromnih 0,2 posto, a direktor Zdravko Ivčić kaže da jače usmjeravanje prema kućanstvima planiraju početi nakon što se unaprijedi sustav prikupljanja mjernih podataka. I on očekuje se da će višina cijena biti glavni okidač za više promjena opskrbljivača, ali upozorava na mogući scenarij ponude nerealno niskih, dampilinskih cijena te vjeruje da će u vrlo skoroj budućnosti za konkurentske prednosti biti nužno kreirati nove pakete usluga.

Pred nama je era sustava Smart Grid, koji će putem najnovijih IT tehnologija omogućavati interakciju između kupca i dobavljača električne energije. Uskoro će u ponudama opskrbljivača za srednje i velike poslovne sustave biti mogućnost ugovaranja tzv. blokova isporuka. Primjerice, opskrba energijom za razdoblje od petka u 21 sat do ponedjeljka u osam sati, po cijeni nižoj 50 i više posto – govori sve.

Iako, prednost u usluzi nije nužno i prednost za kupca usluge. Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača, kaže da je mnogo potrošača spremno platiti HEP-u veći račun za uslugu koja im odgovara. Svi potrošači koji žele mjesečni obračun po ‘ugovoru o samočitanju’, plaćaju HEP-u dodatnih 8,20 kuna na mjesec, bez PDV-a, što je više od onoga što opskrbljivač prema važećem Tarifnom sustavu za opskrbu električnom energijom može i smije naplaćivati – ističe Kurtović.

Za dalji razvoj tržišta svakako bi bilo poželjno da novi opskrbljivači ponude dodanu vrijednost. U tržišnom natjecanju, govori i glavni operativni direktor RWE Hrvatska Miroslav Kulla, nije najvažniji samo faktor cijene, već i kvaliteta, a radi osiguranja opskrbe regulator mora dopustiti ulazak na tržište samo kvalificiranim kompanijama. U HEP-u upozoravaju da odlaskom opskrbljivača u stečaj, što se dogodilo s tvrtkom Partner Elektrik, ili ako opskrbljivač ne osigura na vrijeme potrebnu energiju za svoga kupca, nego špekulira na burzi, kupci neće ostati bez električne energije, ali će je platiti i do 20 posto skuplje, odnosno po cijeni energije uravnoteženja. Stoga se prije promjene opskrbljivača potrebno dobro informirati.

Konkurencija je svakako dobrodošla i uistinu donosi niže cijene. HEP-u će sigurno uzeti dio tržišta. RWE u iduće tri godine planira zauzet 10 posto tržišta, GEN-I 17 posto. A i oni koji će tek ući u igru sigurno imaju svoje procjene. Stoga je moguće brojniji prelazak svih kategorija kupaca drugim opskrbljivačima (možda ne u mjeri kao u telekomunikacijama) te time i promjena tržišnih udjela. No kako će to izgledati i koliko će kupaca promijeniti opskrbljivača ovisi o cijenama i odgovoru HEP-a na te cijene.

Prvi čovjek HEP-a Tomislav Šerić cjenovni odgovor je najavio, ali računanje u sjedištu HEP-a još nije završeno: – Radimo na novim proizvodima i uslugama o kojima još ne mogu govoriti – rekao je Šerić u utorak navečer u razgovoru za HTV. Najvažnije u svemu tome jest da će profitirati krajnji kupac. U nižoj cijeni, ali i u dodatnoj usluzi pa i možda po višoj cijeni, njegova je računica isplativosti.