Svjetske elite Zapada i Istoka imaju različite predodžbe o temeljnim pitanjima kako i kamo voditi svijet sutrašnjice. Kao gospodarsko-politička cjelina Zapad bi se mogao suočiti s pritiskom na domaćem terenu.
Nedavno je u engleskom Watfordu održan susret političkih, financijskih i medijskih moćnika Grupe Bilderberg koji su u potpunoj privatnosti hotela neometano raspravljali o svjetskim problemima današnjice. Unatoč medijskoj poznosti i službeno objavljenim temama razgovora, odluke i rješenja sastanka i dalje ostaju tajna koju Bilderberg ljubomorno čuva.
Iako najpoznatiji svjetski centar moći, Bilderberg nije jedinstven. Popis sudionika foruma otkriva da njegovoj ‘geografiji’ nedostaju iznimno važna područja – cijeli kontinenti – ponajprije Azija. U toj istoj Aziji, ali dva tjedna prije Bilderberga, u kazahstanskoj prijestolnici Astani održali su se VI. astanski gospodarski forum i Svjetska antireseksijska konferencija na kojima je bilo 12,5 tisuća sudionika, uključujući visoke goste iz 136 zemalja, UN-a, 40 ministara te zamjenika generalnog direktora WTO-a. Među uzvanicima bilo je i deset nobelovaca, poglavito ekonomista, uz poznatog fizičara Michija Kakua te Dominiquea Strauss-Kahna.
Bilderberg i Astana bitno se razlikuju. Bilderberg se smatra malom, fleksibilnom i neformalnom grupom sposobnom u privatnoj atmosferi brzo donositi kratkoročna rješenja tekućih problema. Problem je u tome što dogovori u Bilderbergovu formatu M2M – ‘member to member’ – nemaju gotovo nikakve analitičke i informacijske vrijednosti za one koji nisu dio toga kluba.
Astana je pak glomazna i kvalitetni prijedlozi često se skrivaju iza stotina očitih floskula. Dok je Bilderberg ‘čist’ od zemalja Azije, Afrike i Južne Amerike, Astana pokušava konsolidirati upravo taj ostatak svijeta. Međutim, kad je riječ o mogućnostima za hrvatsko gospodarstvo, ovogodišnji forum u Kazahstanu zaslužuje prednost.
Za nas je jedna od najvažnijih poruka deklaracije tog foruma svakako ta da su zemlje Azije spremne i voljne ne samo pronaći konkretna rješenja za reguliranje globalnih ekonomskih problema nego i preuzeti odgovornost za pojedinačne sudbine gospodarski slabih zemalja i pružiti im opipljivu ruku pomoći. Sudionici su naglasili isključivu važnost ulaganja za poticanje rasta i otvaranja novih radnih mjesta uz nužnost stabilizacije nacionalnih gospodarstava svake zemlje u recesiji kako bi se smanjili negativni učinci njihove makroekonomske politike. Ekonomisti su se složili da krizu produbljaju čak i nacionalne mjere suzbijanja recesije. Europski je preporučeno uvođenje alternativne financijske politike koja bi bila manje destruktivna za zemlje u recesiji zbog toga što pročuna konsolidacija i oštre mjere štednje dugoročno mogu uništiti potencijal za rast i prouzročiti druge negativne posljedice. Također je predložena integracija manjih zemalja u zone slobodne trgovine i rješavanje demografske krize prilagodbom imigracijske politike u skladu sa stvarnim potrebama tržišta rada te poticanje nataliteta.
