Porezna diskriminacija novina

Stoga je pitanje hoće li samo neoliberalno stvaranje konkurentnih uvjeta biti dovoljno. Možda će se domaće gospodarstvo zaista malo pokrenuti na valu očekivanog budućega europskog rasta, ali politika nečinjenja stvarat će još veći jaz prema razvijenome Zapadu. Upitno je i dokad će Vlada igrati neoliberalno. Čačić je, primjerice, Banske dvore pokušao pretvoriti u ultimativnog investitora, ali nakon njegova odlaska probušio se i napušteni investicijski balon. A o političkom kadroviranju i postizbornoj podjeli plijena između SDP-a i HNS-a da se i ne govori. Zbog svega toga izgledno ostaje samo jedno: Vlada i dalje nema konzistentnu gospodarsku strategiju. Samo je zato politika ‘prste k sebi’ zasad manje loša od svih drugih Milanovićevih opcija.

U sjeni Todorićeva preuzimanja Mercatora i marketinškog istupa alternativnih opskrbljivača strujom prošla je jedna od većih svinjarija izglasana u ovom sazivu Sabora. Riječ je o diskriminatorskom skidanju PDV-a s deset na pet posto samo za odabrane dnevne novine. Najžešće prosvjeduju iz Styrije jer je njezin tabloid 24sata ostao bez povlastice zbog suludog cenzusa od 25.000 riječi. A prosvjeduju i mi iz Lidera. Imamo više od 25.000 riječi, ali ne svaki dan nego svaki tjedan. I pišemo previše kritički o (ne)radu Vlade, pa ne možemo računati na apanažu te vrste.

Iz dana u dan stižu sve dramatičnija upozorenja o mogućemu sušnom turističkom ljetu. Za lipanjski ‘turistički debakl’ u Istri regionalni sindikalac Bruno Bulić optužuje Vladu i vize za Ruse i Ukrajince. Njih bi zbog viznog režima ove godine moglo biti i 50 posto manje nego lani. No zato će nam procvasti turizam iz država EU. Već i prije prijma zabilježili smo tako posjet Jadranu, doduše malobrojne, ali jake i bogate češke delegacije. U seksualno-korupcijskoj aferi češki premijer Nečas podnio je ostavku, a osam je osoba uhićeno. Nagađa da bi bilo uhićeno još troje, ali oni po staroj češkoj navadi upravo ljetuju u Hrvatskoj. Navodno su im to preporučili prijatelji iz ‘češkog Uskoka’. A nama je ipak važno svako noćenje.

Dok se na Jadranu skrivaju sumnjivi češki bogataši, kod nas se razotkrivaju lažni siromasi. Njih 2500 uzimalo je socijalnu pomoć i tako i državi ‘maznulo’ 16 milijuna kuna. Resorna ministrica Opačić najavljuje žešće kontrole, pogotovu od Nove godine, kad bi na snagu trebao stupiti novi zakon. A iz kategorije socijalnih slučajeva i prije toga ispast će korisnici mirovina iz država EU jer će ti podaci od 1. srpnja biti dostupni našim socijalnim službama. No problemi će ostati. S Krka stiže upozorenje da su korisnici pomoći vlasnici 40 posto otoka. To je bez srednje dokumentacije mrtvi kapital, pa Vesna Juzbašić iz krčkog Centra za socijalnu skrb predlaže da se imovina dijela korisnika prenese na upravljanje državnoj agenciji za imovinu. Kao da vidim Pejnovićevu nevjericu…

Policija je ovih dana upozorila na novu vrstu kiberkriminala. Lopovi uspijevaju pratiti prepisku trgovaca društava, a kada dođe vrijeme za plaćanje, žrtvama šalju poruke u duhu prethodnih, tvrde da su promijenili broj računa za uplatu i šalju nove podatke. Policija, naravno, ne odaje dosadašnje žrtve takvih prevara, a prevareni poduzetnici šute ko zaživeni. Popuštili su lovu, pa im sad ne treba još i službena potvrda o naivnosti.

Na prvi se pogled čini da je odbijanje predloženoga Čermakova plana za spas Diokija poraz. Mediji su već otkrili da je riječ o ministarskom sukobu između SDP-a (Linić, koji forsira predstečajnu nagodbu) i HNS-a (Vrdoljak, koji to ne dopušta na teret ‘HNS-ova’ HEP-a). No Dioki nije gurnut u stečaj, nego je Croduxova ekipa dobila još osam dana za popravni. To je vrijeme u kojem Čermak mora odobrovoljiti Hypo, HBOR i HEP. Kako su vjerovnici prihvatili predstečajnu nagodbu za Dinu petrochemiju – u koju bi Čermak trebao ‘upucati’ dva milijuna eura – može se pretpostaviti da će i trakavica oko Diokija završiti hepiendom.

Nedavno su se mediji dohvatili odvjetnika i njihovih zarada. No ovdje nećemo o Hanžekovićevim najvećim prihodima (od utjerivanja TV pristojbe) i Nobilovim iskazanim gubicima. Mnogim odvjetnicima koji rade dalje od fokusa javnosti država je dužna 40,7 milijuna kuna za zastupanje kljenata koji nisu imali novca za plaćanje branitelja. Još 18,3 milijuna otpada na potraživanja sudskih vještaka. E, ali zato je ta nemarna država ekspresno blokirala račun odvjetniku zbog poreznog duga makar mu sama duguje veći iznos. Sad se napokon i Odvjetnička komora sjetila zatražiti da se počne primjenjivati prijevoj dugova. Šefu Komore Robertu Travašu Lider će odati posebno priznanje provede li u djelo prijedlog koji smo više puta iznosili u ovim novinama.

Kad neka tvrtka u državnom vlasništvu otvori novu poslovnicu, obično to nije dobra vijest za porezne obveznike. No slučaj Narodnih novina drugačiji je – NN je proširio tržište otvorivši prodajni prostor u Tirani. Doduše, Albas Office neće (zasad) objavljivati albanske zakone, nego će se baviti prodajom školskog pribora. Tvrtka u kojoj NN ima udjel od 26 posto u većinskom je vlasništvu Latifa Ajru-laija. On je tražio pouzdanog partnera u Hrvatskoj, gdje je nekad živio. I tako skrenuo pozornost na još jedan neiskorišteni izvoznički kanal. Trebali bismo bolje iskoristiti sklonost Hrvatskoj pripadnika dijaspora drugih zemalja koji su nekad učili i radili u Lijepoj Našoj.

Kako vrijeme leti! Prošta je već puna godina od dvosatnog razgovora Obame i Putina. Iako su se dva najmoćnija državnika prvi put susrela oči u oči, skupom G20 nije prevladavala politika nego ekonomija. Obama je docirao: ‘Brže rješavajte krizu i uvedite već euroobveznice!’, a Barroso uvrijeđeno odgovorila: ‘Nećete nas vi učiti ekonomiji. Kod vas je sve počelo!’ Bez obzira na točnost te europske konstatacije ‘naši’ Europejci ponašaju se kao mala djeca, tuže onoga drugog jer je prvi počeo. A u proteklih godinu dana europska politika štednje doživjela je debakl dok SAD pokazuje znakove oporavka. A Hrvatska? Mi smo i tu nesvrstani. Niti štedimo niti trošimo, jedino postojano i dalje padamo. I čekamo da se ogrijemo na europskom rastu… Jednog dana…