Nedovoljno pripremljeni projekti privlačenje stranih private equity-fondova slično je problemu privlačenja stranih ulagača u Hrvatsku – ulagači prije svega žele jednostavno i stabilno zaokosko i regulatorno okružje koje se neće mijenjati bar nekoliko godina, što u Hrvatskoj nije često. U tom je u paketu i uklanjanje besmislenih administrativnih zapreka te promicanje poreznih drugih olakšica u poslovanju. Marović naglašava da osim tih koraka nikako ne treba zanemariti promidžbu i brendiranje zemlje. Mali smo, a poznati gotovo isključivo po sportašima i sportskim uspjesima te možda prirodnim i kulturnim ljepotama. Svjesna sam da se radi na promicanju prilika za ulaganje u Hrvatsku, promidžbi pojedinih sektora u sklopu klastera ili slično, no do sada nije bilo većih rezultata. Kad je riječ o prilikama za ulaganje, sama se često susrećem s nedovoljnom pripremljenošću projekata, stoga bi trebalo poraditi i na prostoj pripremi materijala za prilike za ulaganje – zaključuje.
Analitičar Erste banke Anto Augustinović također misli da Hrvatsku čeka ozbiljan posao u popravljanju ozračja ‘Doing Business’, u čemu smo, bar prema izvješću Svjetske banke, globalno prilično nisko. Međutim, za razliku od Marović, kaže da potencijal equity-fondova nije zanemariv, ali jest ograničen. Ograničeni kapital uvjetuje i veličinu potencijalnih transakcija. Upitno je također koliko su se vlasnici tvrtki spremni odreći kontrole nad poslovanjem, što je uobičajen zahtjev fondova. Zbog toga prostor za rad tih fondova vidimo ponajprije u situacijama u kojima se oni pojavljuju kao posljednja slamka spasa, kao što su odnedavno predstečajne nagodbe. Zbog rasta zaduženosti hrvatskih tvrtki u kreditnim godinama smatramo da treba poboljšati bilance kompanija. Jedan od načina za to svakako je ulazak svježega kapitala equity-fondova – uvjeren je Augustinović.
Uloga domaćih equity-fondova u potpori gospodarstvu nikad se nije previše isticala. Imajući na umu učinak ulaganja private equity-fondova, njihovih 270 milijuna eura ima potencijal privući dodatnih milijardu eura od ostalih financijskih uloži li se u perspektivne projekte. Mnoge studije i istraživanja dokazuju da svaka kuna koju ulože fondovi privuče otprilike četiri dodatne kune iz drugih izvora.
Tempo sporiji od očekivanoga. Pet najvećih domaćih private equity-fondova u široj su javnosti poznati kao FGS-ovi osnovani u državnom programu za poticanje razvoja industrije private equityja i gospodarstva u proljeće 2011. Sličnih programa državne potpore industriji private equityja ima u gotovo svim razvijenim zemljama i hrvatski je početni model osmišljen u skladu sa svjetskom praksom. No hrvatski početni model u kratkom je roku preinačen mnogo puta, što je ‘fondaše’ natjeralo da ulažu samo u najsigurnije, gotovo idealne projekte, ne financirajući previše horizontalno. Česte preinake modela FGS-ova nedvojbeno su negativno utjecale na početni tempo ulaganja. U jedinstvenom okružju s jednakim zaprekama posluju domaći private equity-fondovi, stoga se ne treba čuditi što je početni tempo ulaganja FGS-ova bio malo sporiji od očekivanoga.
