Najpopularnije aplikacije za m-zdravstvo

Energetski standardi su ključni za održivu gradnju u Europi. Zelena gradnja u Hrvatskoj, koja je u većini slučajeva održiva, ima potencijal za veliku ekonomsku i ekološku korist. Koncept zelene gradnje sadrži ekonomsku, razvojnu i ekološku komponentu, poboljšava kvalitetu života građana, a dotiče se i mnogih branši, od građevinarstva, preko bankara i investitora do raznih obrtnika. Uostalom, zelena bi gradnja mogla pomoći izlasku građevinarstva iz krize gradnjom kvalitetnih, ali i skupljih objekata; korisnicima i kupcima donijet će uštede energije i znatno veću kvalitetu života, a investitorima dugoročno kvalitetne i sigurne investicije.

Europska unija potiče gradnju čak 15 milijuna objekata zelene gradnje. Primjerice, ako u Njemačkoj građevine nisu ‘zelene’, smatraju ih funkcionalno zastarjelima jer su dugoročno neisplative čim su dovršene. Zelena gradnja podrazumijeva racionalno raspolažanje energijom i smanjenje emisije štetnih plinova, a da je istovremeno zgrada ugodno mjesto za život. Pritom su iznimno važni provedba energetske certifikacije zgrada i modeli certificiranja zelene gradnje, što svakako ovisi o trenutačnom stanju u provedbi zakonske obveze energetske certifikacije zgrada u Hrvatskoj, modelima certificiranja u svijetu i mogućnostima njihove primjene u Hrvatskoj. Energetska certifikacija zgrada i transparentnost podataka o energetskoj potrošnji mogu pridonijeti prepoznavanju energetske učinkovitosti i zelene gradnje kao znaka kvalitete, razvoju tržišta novih gotovo nultih energetskih zgrada te modernizaciji sektora postojećih zgrada kao najvećega pojedinačnog potrošača energije. Je li poprilično zapuštena Hrvatska (u svim svojim segmentima) spremna za takvo što?

Svojedobno je ova vlada bila prepuna ideja o obnovama fasada, zelenoj gradnji, ekostandardima itd. Čačića, kao što znamo, u Vladinu kabinetu više nema, što je ostalo od silnih najava? Zelena gradnja i ekogradnja isti su pojmovi, tvrdi predsjednik Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju Hrvoje Kvasnička, dodajući da se, ipak, najčešće upotrebljava izraz zelena gradnja. – U Hrvatskoj je ta gradnja još u začecima, premda nekoliko investitora gradi ‘zeleno’. Naš dojam u Savjetu za zelenu gradnju je da se na tržištu sve više prepoznaje važnost zelene gradnje, ali trenutačno je općenita…

Repune čekaonice ispred liječničkih ordinacija uskoro će postati samo ružno sjećanje jer nova tehnologija, aplikacije za mobilno zdravstvo, omogućuje pacijentu da postane ‘sâm svoj liječnik’ i pametnim telefonom kontrolira rad srca, krvni tlak, razinu kolesterolja i šećera u krvi, obavi pretrage EKG-om, EEG-om, čak snimi moždane valove, spoji se na e-zdravstveni sustav, pošalje nalaze liječniku, dobije odgovor i dijagnozu…

Svjetsko tržište aplikacija za m-zdravstvo, kojim dominiraju velike svjetske tvrtke, razvija se: očekuje se da će do 2017. dostići prihod od 26 milijardi dolara na godinu. Zaradu dijele proizvođači aplikacija, pametnih telefona i teleoperateri.

U Hrvatskoj je u sektoru e-zdravstva dominantna kompanija Ericsson Nikola Tesla čiji su proizvodi konkurentni na globalnoj razini. Ipak, sve veće tržište aplikacija za m-zdravstvo prepoznale su i male tvrtke.

Nekoliko je malih tvrtki kojima informatizacija zdravstva i proizvodnja aplikacija donose većinu prihoda: IN-CON, MCS grupa, S. D. Informatika i Vegasoft, čiji je zajednički prihod veći od 30 milijuna kuna i stalno raste. Iz Ericsson Nikola Tesle nismo mogli dobiti odgovor na pitanje o zaradi od e-zdravstva, no toj je tvrtki prošle godine ukupni prihod bio 1,9 milijardi kuna. Iako neke od spomenutih tvrtki rade na regionalnom tržištu, globalno bi mogle ‘igrati’ samo ujedinjene u klaster.

Potencijal niše m-zdravstva sve je veći: u svijetu danas ima više od 50 tisuća aplikacija koje pokrivaju sve specijalističke grane, a stručnjaci predvijaju da će uskoro na pametnim telefonima, kojih je u svijetu više od 700 milijuna, biti i programi za seciranje DNK te čitanje genskoga koda.

Korištenje aplikacija za mobilno zdravstvo znatno će rastretiti zdravstveni sustav, uštedjeti novac i povećati kvalitetu usluge. U Hrvatskoj, primjerice, samo e-naručivanje pacijenata štedi 1,7 milijuna kuna na mjesec. Hrvatski liječnici i pacijenti već se koriste raznim aplikacijama za m-zdravstvo, a priprema se i portal koji će Hrvatski zavod za zdravstvo s Ministarstvom zdravlja otvoriti 2014. Pacijenti će na njemu, rabeći pametnu karticu, čitati svoje liječničke nalaze i otpusna pisma.

Informatizacija hrvatskog zdravstva ide u korak sa onom svjetskoga, a u skladu s globalnim trendovima mijenja se i odnos države prema tom sektoru. Globalna ekonomska politika prepoznala je zdravstvo kao novu profitnu industriju, sektor koji se od socijalne kategorije i zajamčenog prava na besplatno liječenje pretvara u profitabilnu djelatnost. Velike svjetske korporacije vladaju nišom mobilnog zdravstva i imaju posebne odjele koji se bave informatizacijom zdravstvenog sektora.

Ericsson Nikola Tesla (ENT) u portfelju ima Ericsson Mobile Health čiji je dio i aplikacija za pametni telefon. Riječ je o platformi za mobilno zdravstvo namijenjenoj medicinskom osoblju i pacijentima. Temeljni je ENT-ov proizvod platforma za mobilno zdravstvo koja omogućuje spajanje više različitih uređaja i aplikacija te njihovo povezivanje sa zdravstvenim sustavom.

Ericsson Nikola Tesla radi na plasiranju svojega rješenja za m-zdravstvo na globalnu razinu. Posebno bismo istaknuli aplikacije za pomoć u praćenju dijabetesa te kardioloških i pulmoloških bolesti – kaže Mario Ravić, voditelj područja mobilnog zdravstva tvrtke koja posluje na tržištu zemalja bivšeg SSSR-a, Bliskog istoka i Zapadne Europe.

Cijeli zdravstveni sustav neke države ne možemo informatizirati bez suradnje s Ericssonom Nikolom Teslom ili drugim proizvođačem središnje baze. Ta je tvrtka razvila središnju bazu na koju se oslanjaju svi u Hrvatskoj.

Naš je novi proizvod mMedicus.Net, mobilna aplikacija koja dodaje novu dimenziju odnosu između liječnika i pacijenta. S pomoću nje liječnici mogu izdati recepte i uputnice pacijentu, pogledati karton i nalaze te brzo reagirati.

Projekt e-njega središnji je dio projekta EU FP7 ‘Heartways’ za rehabilitaciju pacijenata s kardiovaskularnim bolestima, na kojem surađujemo s FER-om kao dio međunarodnog konzorcija.

Neke bi se naše aplikacije mogle prilagoditi vanjskom tržištu, no zdravstveni sustavi drukčiji su u svakoj zemlji.

IN-CON je razvio i na hrvatsko tržište izbacio aplikacije SKZZ za e-zdravstvo za bolnice i privatne poliklinike, obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju, dentalnu medicinu te aplikacije za patronažu i njegu u kući, koje još nisu uključene u e-zdravstvo. Svoje aplikacije plasirao je i u BIH, Sloveniju te na Kosovo, ali samo u privatni zdravstveni sektor. Medicus.Net proizvod je MCS grupe koja, prema riječima Branka Šoštarića, predsjednika Uprave, u primarnoj i specijalističko konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, poliklinikama, bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama drži većinski udio na hrvatskom tržištu. Prihod MCS grupe bio je 7,7 milijuna kuna 2012. i povećao se u odnosu na pretprošlu godinu za više od 15 posto, što je omogućilo i otvaranje novih radnih mjesta.

Šoštarić također tvrdi da nijedne u svijetu nema e-recepta na nacionalnoj razini kao u Hrvatskoj i da hrvatska IT industrija ima vrhunske proizvode koji će naći mjesto na europskom tržištu.

Aplikacija LAST2000 proizvod je S. D. Informatike, koja drži više od 25 posto domaćeg tržišta, a koji se upotrebljava u 800 ordinacija dentalne medicine. Toj je tvrtki prošle godine, uz druge aplikacije, donio 60 posto zarade od uprihodenih 13 milijuna kuna.

Drugi je važan projekt e-njega, središnji dio projekta EU FP7 ‘Heartways’ za rehabilitaciju pacijenata s kardiovaskularnim bolestima, na kojem surađujemo s FER-om kao dio međunarodnog konzorcija. Riječ je o elektroničkom vođenju sestrinske dokumentacije koje povezuje 18 hrvatskih bolnica u jedinstveni sustav. Samo četiri posto bolnica u Europskoj uniji ima slično programsko rješenje. Aplikacija e-njega izrađena je za globalno tržište jer se temelji na tehnologiji u oblaku i mobilnoj tehnologiji; vodilo se računa i o višejezičnosti – kaže Siniša Drobnjak.

Opatijski Vegasoft d.o.o., najmanji hrvatski proizvođač aplikacija za m-zdravstvo, ima prihod od 3,3 milijuna kuna, ali i 20-postotni godišnji rast. Vegasoft proizvodi aplikacije za primarnu zdravstvenu zaštitu: opću i obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju, zatim aplikacije namijenjene pružanju i provedbi zdravstvene zaštite u kući te aplikacije za privatne poliklinike.

Direktor David Lukšić napominje da se zasad ne planiraju širiti izvan hrvatskog tržišta. Neke naše aplikacije mogle bi se prilagoditi vanjskom tržištu, no globalnog tržišta takvih aplikacija zapravo nema jer su zdravstveni sustavi u svakoj zemlji drukčiji – kaže Lukšić, objašnjavajući da se ne može izraditi jedna aplikacija koja bi bila primjenjiva u bilo kojoj državi, osim ako nije riječ o općenitoj aplikaciji upitne funkcionalnosti.

Primjena mobilnih aplikacija omogućuje pravodobnu liječničku intervenciju i spašavanje mnogih života te uštedu u zdravstvenom sektoru, no zasad je teško predvidjeti hoće li osim vjerojatnog porasta broja znatiželjnih hipohondara imati još neke negativne posljedice.