Home / Tvrtke i tržišta / Naša internacionalizacija poslovanja mora ići za tim da resurse lociramo u poreznim režimima

Naša internacionalizacija poslovanja mora ići za tim da resurse lociramo u poreznim režimima

Podravka, Vegeta i Lino brendovi su na kojima mislimo raditi internacionalni posao. Vegeta je najsnažniji brend u Hrvatskoj, prvi ili drugi brend u Srednjoj Europi, a jak je i u Rusiji. Naš problem je što smo se fokusirali na pića, a istovremeno nam se polica u Rusiji smanjivala. Na polsko tržište nismo išli s novim proizvodima, a Vegetu, koja tamo ima snagu brenda slično kao u Hrvatskoj, ostavili smo na istom asortimanu zadnjih nekoliko godina.

Što podrazumijevate pod daljnjom internacionalizacijom? Danas postoje dvije vrste kompanija, lokalne i globalne. Lokalne djeluju na jednom ili nekoliko tržišta. Globalne raspoređuju svoje poslovanje globalno na način da uspijevaju spustiti porezno opterećenje do nezamislivo niskih razina.

Mislite li da Podravka može biti takva multinacionalka? Naša internacionalizacija poslovanja mora ići za tim da resurse lociramo u poreznim režimima koji će umanjiti ukupno porezno opterećenje. Naš konkurent koji je s nama na istoj polici u nekoj državi ondje ne plaća i porez pa ima 18 posto više dobiti ili novca za marketing i R&D, a mi to ostavimo na granici.

Poljska vam je veliko i važno tržište na kojem ste imali veliki pad, kako planirate potaknuti rast? Stabiliziramo tržište Vegete i drugih proizvoda s većom bruto maržom. Problem Srednje Europe je kod nas bio to što se investiralo u kupnju brenda koji je trebao postati ‘B’ brend Vegeti pa nije odradio svoju ulogu, zatim u kupnju Lagrisa u Češkoj, koji je pakirnica ‘commodity’ robe itd. Bildao se obujam na štetu profitabilnosti pa je rasla prodaja riže, a padala Vegete. Promjenu ne možemo napraviti preko noći, ali imamo niz mjera za zaokret na tržištu Srednje Europe. Očekujemo da ove godine to tržište bude bolje nego prošle.

Od tržišta Rusije mnogo se očekuje, što ste dosad tamo napravili? U Rusiji rastemo u prvom kvartalu ove godine i nakon pet godina ponovno smo u medijima. Ove često godine imati još marketinških aktivnosti i očekujemo nastavak iznadprosječnog rasta do kraja godine, a željeli bismo stvoriti preduvjet za nešto više. Kada se uzme u obzir prehrana i farmaceutika, lani smo Rusiji imali 30 milijuna eura prihoda. U prvom kvartalu ove godine u oba segmenta rastemo dvoznamenkasto.

Jeste li prestali smanjivati broj zaposlenih? U petogodišnjem smo planu zacrtali da na kraju tog razdoblja želimo biti u grupi najboljih prema svim parametrima. Broj zaposlenih u izravnoj je korelaciji s obujmima i uvelike ovisi o tome kakva će biti prodaja, hoćemo li rasti, koliko i na kojim tržištima. Za zadržavanje ovog broja zaposlenih moramo povećati prodaju.

Kako bi Podravka trebala izgledati za pet godina? Što su garancije za uspjeh nakon niza promašenih investicija i akvizicija? Trebala bi biti u grupi najuspješnijih kompanija u segmentima u kojima posluje, znatno veća i profitabilnija, rasti više od konkurenata i osvojiti neka nova tržišta u prehrani i farmaceutici. Što se tiče garancija, njih u biznisu nema.

Pad potrošnje na većini tržišta ne ide vam u prilog, posebno u Hrvatskoj, gdje još ostvarujete gotovo polovicu prihoda. U Hrvatskoj se događa pad potrošnje i prodaje, Srednja Europa je oko nule s iznimkom Poljske, koja raste, ali, primjerice, na tržištu Zapadne Europe u prvom kvartalu zabilježili smo rast iako tržište stagnira. Prvi kvartal u Hrvatskoj nije bio dobar, očekujemo da će rezultat ove godina biti oko nule ili možda nešto bolji.