StruËno znanje i iskustvo naπa su snaga za buduÊe uspjehe

Ako vam HD i HD+ nisu doista, ne brinite se, stiže ultra HD. Taj format, koji se još naziva Quad Full HD (QFHD) ili 4K, najnovija je generacija HD televizije. U odnosu na ‘obični HD’ ima četverostruku rezoluciju slike (4096 x 2160 ili 3840 x 2160) koja se obično rabi u kinima za digitalne projekcije vrlo visoke rezolucije. A gdje je sadržaj, pitaju skeptici kod kojih se tek udomaćio ‘high-definition’ (HD).

U SES Astri, lideru u distribuciji TV kanala i sadržaja visoke definicije, uzračuju da se time ne treba zamarati: šezdesetak filmova već je napravljeno u formatu 4K i novi filmovi stižu. – Nemojte se zamarati sadržajem: šezdesetak filmova već je napravljen u formatu 4K i novi filmovi stižu s obzirom na to da filmska produkcija sve više pojeftinjuje zahvaljujući trenutačnom razvoju tehnologije upotrebe kamere – kaže Leszek Bujak, regionalni prodajni direktor SES Astre za Srednju i Istočnu Europu.

SES Astra lider je u distribuciji TV kanala i sadržaja visoke definicije. Distribuira više od 5200 TV kanala, obuhvaćajući pritom više od 1400 kanala visoke definicije. Sve je to moguće zahvaljujući satelitskoj platformi koja pruža mnogo prednosti.

• SES Astra dobro je pozicionirana da bi podržala pružatelje sadržaja i radijske te TV postaje u testiranju ultra HD snimke i distribuiranju sadržaja prije nego što ultra HD postane komercijalna stvarnost u sljedećih nekoliko godina. Kao globalnom satelitskom operateru važno joj je da ima veliku ulogu i predvodi industriju u razvoju novih tehnologija za emitiranje ultra HD ekosustava – kaže Bujak.

Na ovogodišnjem sajmu CES u Las Vegasu proizvođači televizora predstavili su i svoje ultra HD uzdanice. LG Electronics, koji je lani u kolovozu prvi predstavio ure-

Tako je stvorila podlogu za daljnju raspravu u koju je iznijevši novosti iz trećega energetskog paketa uveo glavni savjetnik Hrvatske energetske regulatore agencije (HERA) Eraldo Banovac. Cilj je, istaknuo je, stvaranje jedinstvenog tržišta električne energije i plina na kojem će cijene biti niže, a standardi usluga i sigurnost opskrbe visoki. Jedna od važnih novosti koju je izdvojio jest osiguranje mogućnosti potrošačima da u roku od tri tjedna promijene opskrbljivača. Nedavno je na tržištu opskrbe HEP-u počeo konkurirati njemački RWE, koji ima dugogodišnje iskustvo u poslovanju na tržištima u tranziciji. I sudeći prema tom iskustvu, rekao je glavni operativni direktor RWE-a Hrvatske Miroslav Kulla, možemo očekivati da će nakon otvorenja tržišta kupcima najvažnija biti cijena, a zatim će tražiti i širu paletu proizvoda. Preživjet će samo pouzdani isporučitelji sa složenijim uslugama.

U raspravi koja je slijedila direktor odjela Usluge poslovnog savjetovanja u savjetodavnoj tvrtki PwC-u Dejan Ljuština naglasio je da će se konkurencija ostvariti na domicilnom tržištu, ali da se otvara i cijela regija. Cijena je važna kategorija, istaknuo je, no treba gledati i investicijski potencijal tvrtki. HEP-ov čelnik Tomislav Šerić smatra da HEP može ojačati svoj položaj regionalnog igrača i biti konkurentan, osobito zbog bogatog portfelja elektrana.

• Vlastita proizvodnja mora biti djelotvornija. Ako izvoz zamijenimo vlastitom proizvodnjom, napraviti ćemo veliku stvar. U tome vidimo priliku – rekao je Šerić, dodavši i da će za nekoliko tjedana poslati zahtjev za certifikaciju prema modelu ITO prema trećem energetskom paketu.

Certifikacija Plinacra u skladu je s rokovima, stoga direktorica Sektora tehnološkog upravljanja Ivana Marković vjeruje da će ta tvrtka uskoro postati jedan od rijetkih potpuno vlasnički razdvojenih operatera na razini EU. Razgovori koji su otišli u administrativnom smjeru isprovocirali su dio publike, pa je tako predsjednik Uprave Končara Darinko Bago svratio pozornost na utjecaj liberalizacije na BDP. Prema njegovu mišljenju, ključno je pitanje gdje je proizvedena energija, u Hrvatskoj ili vani, jer ako je u inozemstvu, onda to znači da će naš BDP dodatno pasti.

Ljuština je na to rekao da je liberalizacija u telekomunikaciji izazvala pad, ali i upozorio da na tim iskustvima treba učiti. Konkurentnost se provukla i raspravom o obnovljivim izvorima energije. Kristina Čelić iz Sektora energetike Ministarstva gospodarstva iznijela je pregled projekata i sektorskih ciljeva napomenuvši da je novi tarifni sustav ubrzao uvođenje obnovljivih izvora, ali da i dalje ima problema.

• Administrativne zaprake još su velike, no cilj je ukinuti ih i potaknuti iskorištavanje vlastite tehnologije – rekla je Čelić, dodavši da će Hrvatska, kad je o solarnoj energiji riječ, ciljeve za 2020. ispuniti već 2015.

Međutim, nastavila je, nije se uspjelo u namjeri da se upotrebljavaju većinom domaći proizvodi. Rastom udjela vjetroelektrana u ukupnoj proizvodnji električne energije nezadovoljan je Mirko Tunjić, direktor splitske tvrtke EHN, koji je također upozorio na probleme u postavljanju administrativnog okvira.

Administracija muči i predsjednika udruge Eko Kvarner Vjerana Piršića koji je u raspravu uveo polemičke tonove. Smatra da je solarizacija Dalmacije i drugih krajeva Hrvatske test inteligencije koji do sada nije prošla nijedna hrvatska izvršna vlast. Odgovorio mu je čelnik Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) Ivor Županić rekavši da je matematika jedno, a želje drugo.

• Hrvatska trenutačno megavat iz solara plaća 550 eura prema starome tarifnom sustavu i 348 eura prema novome. Cijena na tržištu jest 50-ak eura, stoga nije pošteno da svi porezni obveznici i potrošači električne energije plaćaju toliku cijenu za tehnologiju koja je još preskupa – naglasio je Županić upozorivši i na pogrešno postavljene osnove energetske strategije te na potrebu povećanja naknade za poticaje.

Kad je riječ o poticajima, specijalist za elektroenergetski sustav i kvalitetu usluga u HERA-i Zlatko Zmijarević rekao je da bi se uskoro mogli očekivati zeleni certifikati koji bi opskrbljivačima omogućili prodaju paketa sa zelenom energijom.

Što još donosi tržište energije, moglo se čuti i od Krešimira Perice, direktora za prodaju IBM-ovih poslovnih rješenja u Srednjoj i Istočnoj Europi koji se usredotočio na položaj korisnika, na to što oni očekuju od budućih dobavljača energije te kako IBM može odgovoriti na te izazove. Pritom je naglasio da će osnovno sredstvo za preživljavanje u sljedećih pet godina biti spoznavanje prije konkurenata.

Posljednji dio konferencije bio je posvećen nacionalnim i regionalnim projektima. Dragan Marčinko iz CEI-ja iznio je planove provedbe ulaganja: ukupan investicijski potencijal svodi se na 174 projekta vrijedna 22 milijarde eura, a privatne investitore traži 25 projekata vrijednih ukupno osam milijardi eura.

Kad je riječ o energetici, u sektoru je 36 projekata vrijednih ukupno devet milijardi eura, a 10 projekata vrijednih pet milijardi eura traži privatna ulaganja. HEP je uz Janaf i Plinacro nositelj investicijskog ciklusa. Ove se godine planiraju provesti ulaganja vrijedna 436 milijuna eura, što je 115-postotno povećanje u odnosu na prošlu godinu. Govoreći o elektroenergetskom sektoru, Marčinko je naglasio da energetska strategija temelji na pretpostavci rasta potrošnje finalne energije od 2,7 posto, što nije u skladu s trenutačnim stanjem smanjenja potrošnje od 1,3 posto na godinu. Procjene, kaže, treba revidirati jer očito neće biti predviđenog rasta, a smanjenje potrošnje utječe i na ostvarivanje udjela obnovljivih izvora. Kad je riječ o strukturi elektroenergetskoga proizvodnog portfelja, Hrvatska uvozi gotovo 26 posto energije, koliki je i prosječan udio izvoza u posljednjih pet godina, stoga treba smanjiti i ovisnost o uvozu novim kapacitetima.

Kad je pak riječ o kapitalnim ulaganjima, početak gradnje Plomina planira se za drugi kvartal 2014., zatim gradnja plinskih skladišta, plinovod IAP, projekt LNG-a te odvojak Južnog toka. Ipak, zasad je najvažniji zakonodavni okvir za istraživanje i iskorištavanje ugljikovodika.

• To će otvoriti vrata mnogim tvrtkama. Predvoda projekata jamstvo je razvoja države. Kad je riječ o provedbi projekata, ne bi trebalo biti problema – zaključio je Marčinko i uveo u raspravu u kojoj su sudjelovali Gordana Sekulić iz Janafa, Ljubica Cvenić iz HEP-a, Vladimir Đurović iz Plinacra, glavni ekonomist iz Ine Goran Šaravanja te profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Mladen Vedriš.

Moglo se čuti da ima interesa za ulaganje, o čemu se vodi računa pri ulaganju, pa i o tome da se Hrvatska mora odgovarajuće energetski pozicionirati u odnosu na regiju.

Pritom je Vedriš poručio da Hrvatska mora pronaći odgovarajući energetsko-investicijski miks te ujedno upozorio na to kako su sva ulaganja određena interesom ulagača. Međutim, interes je države da osigura pretpostavke razvoja, kao i regulativa Unije, u koju upravo ulazimo.

Proizvodnja plina iz sjevernog Jadrana započela je 1999. godine na polju Ivana. Danas se odvija na 9 polja, preko 16 proizvodnih i jedne kompresorske platforme, iz 35 bušotina.

Druga regionalna konferencija o energetskoj budućnosti okupila je otprilike 150 sudionika – predstavnika državnih institucija, energetskih subjekata, udruga i akademske zajednice. Osim u službenom dijelu, u kojem su se mogle čuti novosti, potencijali i izazovi u energetskom sektoru, rasprava se vodila i u opuštenijem ozračju. U ne-službenom dijelu konferencije otvorila se prilika za razmjenu dojmova i iskustava iz prve ruke, pa i za mogućnost dogovora nove postovne suradnje.