Vodiči koji ne gube energiju

S teta što Nikola Tesla nije rođen nekoliko desetljeća kasnije ili što nije bio ozbiljnije shvaćen za života – jer tada bi nam energija sigurno bila dostupnija i jeftinija, ako ne i besplatna. Zahvaljujući upravo njemu danas upotrebljavamo izmjeničnu struju, koju je on uspio ukrotiti i dovesti do potrošača, iako je Amerika uvelike već upotrebljavala istosmjernu struju, koja je možda ekološki čistija, ali njezin je prijenos mnogo kompliciraniji i skuplji. Prijenos izmjenične struje isplativiji je iako i on ima nedostatke kao što su gubitak snage i veća mreža dalekovodnih stupova, često opasnih za okoliš.

Tesla je još za života eksperimentirao s prijenosom električne energije zrakom bez dalekovodnih mreža, no zbog nedostatka novca prekinuo je pokuse. Ipak, danas su znanstvenici napokon na pragu rješenja prikupljanja energije iz atmosfere i dobivanja besplatne energije. Dok čekamo konačno rješenje tog izazova, priljebni smo upotrebljavati i unapređivati ono što imamo. Obnovljivim izvorima energije, kao što su vjetar i sunce, već se uvelike koristi u energetskim mrežama. Cijeli lanac vjetroelektrana daje već gotovo dva posto potrebne električne energije sjeveru i jugu Europe, a sve više niču u dalmatinskom zaleđu i dijelovima Hrvatske u kojima je strujanje zraka gotovo konstantno. Dok vjetrenjače ne traže veće površine tla, solarni elektrane, zbog neusavršenih solarnih ploča zahtijevaju veće površine i obično se montiraju na područja koja su nepovoljna za ikakvu poljoprivrednu proizvodnju, poput pustinja i neplodnih područja.

Razvoj nove tehnologije u energetici gotovo je nemoguć bez državnih potpora, ali i one se mijenjaju u korist obnovljivih izvora energija. Takve subvencije općenito su dale dobre rezultate: mobilizirane su privatne investicije, tehnologije se razvijaju, cijene padaju. Tržište je danas u potrebi (stezanju), što će omogućiti novi.

Nakon što Hrvatska postane članica Europske unije neće se mijenjati kriteriji za upis hrvatskih studenata na sveučilišta u zemljama EU. Promijenit će se samo administrativna procedura jer studentske vize za destinacije u EU više neće biti potrebne. Troškovi obrazovanja također će se osjetno smanjiti jer mnoga sveučilišta, posebno u Velikoj Britaniji, različito naplaćuju studij stanovnicima zemalja članica EU i njihovim kolegama iz drugih zemalja. Za članove EU takvi troškovi znaju biti i do triput jeftiniji, a i procedura prijave boravka pojednostavit će se. Kao nova članica EU, Hrvatska će imati pristup određenim fondovima, od kojih se mnogi bave obrazovanjem i mobilnošću.

U tom slučaju mnogo se toga temelji na povjerenju i vjerodostojnosti, konzultant vještinama i iskustvom uvijek pomaže tijekom prijavnog procesa i tako znatno povećava šanse da se dobije stipendija ili ostvari što povoljniji kreditni aranžman – kaže Lucić.

Isto tako konzultant koji prati studenta tijekom studija i karijerno ga usmjerava može posredovati u zapošljavanju. Riječ je o dijelu aranžmana koji uključuje praćenje klijentova razvoja i artikuliranje karijernih ciljeva. Proces zapošljavanja sadrži prijavnu fazu, koja ima dosta dodirnih točaka i sličnosti s procesom prijava na studij. Konzultant pomaže klijentu izraditi prijavu, priprema ga za intervju, profesionalni nastup i samoprezentaciju.

Usluga također mora uključivati tzv. ‘soft & life skills’ treninge jer se kandidat odlučuje na život u inozemstvu, što donosi brojne izazove prilagodbe društveno-humanističkog smjera lakše pronaći u SAD-u nego u EU – kaže Lucić.

Kad se budući student upiše na željeni studij u inozemstvu, ne prestaje suradnja s konzultantom jer se, uza suglasnost klijenta, prati njegovo napredovanje. Prati se njegov razvoj jer se upis na studij ne smatra uspjehom ako se taj studij ne završi i ako se nakon završetka studija ne ispune prethodno zacrtani karijerni planovi. Cilj je u što većoj mjeri pomoći kod ispunjavanja klijentovih ambicija, umrežavanja i akademsko-karijernog rasta.

Kada je riječ o stipendijama, SAD ima raznolikiji i razgranatiji sustav koji potiče različitosti. Na temelju kombinacije kvalitete prijave, traženog elementa različitosti koji podnosi posjeduje i dodatnih rezultata i vještina, student u SAD-u može vrlo lako dobiti željenu stipendiju.

Iako i EU i Australija idu u tom smjeru, sustav nije u tolikoj mjeri razgranat i razvijen kao u SAD-u. Ipak u EU je studentima koji studij financiraju kreditom lakše podnijeti kreditne obveze nego u SAD-u. Što se tiče pronalaska prakse, sve ovisi o vrsti studija, a trenutačno je kvalitetnu stručnu praksu društveno-humanističkog smjera lakše pronaći u SAD-u nego u EU – kaže Lucić.

Konzultanti mogu posredovati i u dobivanju stipendije i kredita, pogotovo ako konzultantska tvrtka ima ugovorom uređen partnerski odnos s institucijom koja dodjeljuje stipendije ili kredite.