Jedan od razloga svakako je ulazak Hrvatske u EU, čime se otvara tržište željezničkih usluga, što je poslovni izazov za nas. Drugi je razlog taj što je Agit kao tvrtka kćer HŽ Carga pokazao da zna opstati na tržištu i vlasnik je procijenio da će naše iskustvo i znanje dobro doći ne samo Agitu, nego i matici. Produžena smo ruka HŽ Carga, dolazimo do krajnjih kupaca, znamo njihove potrebe, znači znamo organizirati kompletnu integriranu uslugu. Zbog toga je resorno Ministarstvo zaključilo da je potrebno napraviti sinergiju tvrtki majke i kćerke.
Agit je uvijek poslovao pozitivno, ali treba spomenuti da se zadnjih godina tržište počelo urušavati zbog krize. Promet je bio u padu, a istodobno smo imali velike troškove. Zaustavili smo pad i znatno smanjili troškove po svim stavkama. Primjerice racionalizirali smo iskorištenost skladišta na način da smo postojeće skladište uz našu središnju poslovnu zgradu objedinili sa skladištem za rasute terete, bolje reći reorganizirali, a isto smo tako poslovnu jedinicu koja se bavi prijevozom komadnih pošiljki i drugu koja se bavi prijevozom generalnih rasutih tereta racionalizacijom poslovnih i tehnoloških procesa povezali te smo sveli pod zajednički nazivnik istovrsne troškove poslovanja. Racionalizacija troškova ogleda se u leasingu vozila, troškovima poslovanja s kooperantima, računima fiksnih i mobilnih telefona…
Ukupni su prihodi bili 270 milijuna kuna, a dobit 176 tisuća kuna. Najveći dio prihoda, odnosno 97,6 posto odnosi se na prihod ostvaren na domaćem i međunarodnom tržištu iz osnovne djelatnosti, a u strukturi prihoda za 2012. godinu 74 posto odnosi se na prihode ostvarene na međunarodnom tržištu.
To je program subvencija EU, a naš projekt ‘Go rail – Go green’ za blok-vlak iz Luke Rijeka do Beograda prošao je na natječaju. To nam je i svojevrsna čestitka za 20 godina rada te potvrda da idemo pravim putem. Prepoznati smo kao lider u regiji i uz podršku naših partnera na projektu AGCT-a iz Rijeke i Baltic Container Terminala (BCT) iz Poljske pred nama je trogodišnje razdoblje za njegovu provedbu. Na međunarodnoj razini natjecali smo se s jakom konkurencijom i pokazali smo da možemo učiniti više da promoviramo ekološki prihvatljiv promet i damo zamah intermodalnom prijevozu. Projekt je vredniji od milijun eura, a EU ga subvencionira do 30 posto koliko bi trebala biti jeftinija cijena željeznicom u odnosu na cestovni promet. To je i smisao ‘Marca Pola’, da se napravi rasterećenje cesta, odnosno da se preusmjeri prijevoz robe…
Za sada ne, ali zvuči logično, možemo im biti pouzdan partner uslugom željezničkog prijevoza u ovom dijelu Europe.
Dosta, teret bi se trebao udvostručiti što se tiče željezničkog prijevoza. U prošloj godini prevezeno je željeznicom više od 20 tisuća kontejnerskih jedinica, što je tek 20 posto u odnosu na cestovni promet. Naš cilj je tim projektom udvostručiti prijevoz kontejnerskih jedinica. No planovi terminala Rijeka mnogo su veći, a ovo im je dobra prilika za povećanje prijevoza.
To nam je otvorilo vrata za sve druge projekte. Imamo u vidu pripomoć u gradnji industrijskih kolosijeka jer su to ‘pritoke’, ali treba kod budućih korisnika tih kolosijeka probuditi poslovni interes, jer je to jedan od poticaja razvoju gospodarstva.