No prije nego što se počnu ostvarivati lijepe želje s popisa ciljeva klasterizacije, trebalo bi se pozabaviti inflacijom klastera u zemlji. Primjer su te inflacije klasteri u autoindustriji. Iako Hrvatska ima znatno slabiju autoindustriju, prema broju klastera prestižemo Austriju, Sloveniju i Mađarsku.
Autoindustrija okupljena je oko dva najveća klastera – AD Klastera i AC Croatia. AD Klaster, čiji je direktor Zdenko Hodak, ima 17 članova, okupljenih oko solinskog AD Plastika. Važni su članovi Boxmart, Cimos, Đuro Đaković Altnica, Končar-alati i Lagermax. AC Croatia, pak, kojom upravlja Branko Mihalić, ima 24 tvrtke, koje zapošljavaju oko 2000 radnika. U klasteru su kompanije poput Almosa, DIV-a, Lipik Glasa, Munje i Selka.
Prije dvije godine u oba se klastera nisu libili sporiti i međusobno sukobljavati oko trivijalnosti poput toga koji klaster zapošljava više ljudi. Ništa manje klastera nema ni u drvoj industriji. Jedan od jačih igrača u tom segmentu je Drvni klaster sjeverozapadne Hrvatske, koji okuplja 15 poduzeća, a vodi ga Dragutin Gotić. U tom su klasteru tvrtke poput Požgaja, Pane i Bora iz Novog Marofa.
Viridis je, pak, naziv klastera drvne industrije Virovitičko-podravske županije, a svoj klaster ima i drvena industrija Vukovarsko-srijemske županije. Osnivanje klastera u proteklih sedam, osam godina poticano je i u turizmu i ugostiteljstvu, brodogradnji, industriji kože i obuće, tiskarskoj industriji, građevini, proizvodnji medicinske opreme i metalurškoj industriji, kažu u Ministarstvu malog poduzetništva.
