Home / Financije / Jedan isporučeni brod doveo izvoz u EU u plus

Jedan isporučeni brod doveo izvoz u EU u plus

Zahvaljujući jednom jedinom brodu, hrvatski izvoz je nakon dugog niza mjeseci u svibnju ove godine zabilježio skroman rast na tržišta Europske unije. U svibnju je brodogradilište Uljanik isporučilo luksemburškoj kompaniji Jan De Nul novosagrađeni brod jaružar Bartolomeu Dias, što je izvoz u EU povećalo za sedamdesetak milijuna eura i u statistici dovelo do toga da je iskazan izvoz u EU u prvih pet mjeseci, koji je iznosio 2,25 milijardi eura, veći za 0,8 posto nego u istom lanjskom razdoblju. No ukupan je hrvatski izvoz u prvih pet mjeseci i dalje posta slabiji nego lani. Istovremeno je došlo i do pada uvoza (3,6 posto), pri čemu se glavna toga pada odnosi na uvoz iz zemalja EU, ponajprije iz Italije. U prvih pet mjeseci uvoz iz EU manji je za gotovo 400 milijuna eura, pri čemu na Italiju otpada 240 milijuna eura. S Italijom Hrvatska i dalje bilježi kontinuirani pad vrijednosti robne razmjene, jer je i izvoz u ovoj godini 13,3 posto manji nego što je bio u prvih lanjskih pet mjeseci. Izvoz u Njemačku u ovoj je godini porastao 2,4 posto i iznosio je 421 milijun eura.

Ako održivo rastemo na temelju inovacija, istraživanja, edukacije i konkurentnosti, onda nije važno koliko smo dužni – bila je to jedna u nizu izjava ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka koji je sudjelovao na osmom susretu Liderova Kluba izvoznika kojem je u utorak domaćin bila tvrtka Elka. Ministar je imao priliku sudjelovati u raspravi i iz prve ruke čuti probleme 15 izvoznih tvrtki, među kojima su i najveći hrvatski izvoznici. Prema analizi Manuele Tašler, zamjenice glavnog urednika Lidera, u prva četiri mjeseca hrvatski izvoz pao je za šest posto, odnosno 181 milijun eura u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je ekvivalent ukupne vrijednosti izvoza cijele prehrambene industrije ili ukupnoga hrvatskog izvoza u Austriju. Najveći pad zabilježile su industrije proizvodnje strojeva i prijevoznih sredstava te izvoz hrane i živih životinja (20 posto), a najveći rast mineralna goriva i maziva te kemijski proizvodi, odnosno farmaceutska industrija (17 posto). Zanimljivo je da je hrvatski izvoz najviše porastao na tržištima koja bilježe pad BDP-a, pa je tako najveći izvozni hit ove godine Grčka u kojoj je izvoz porastao za 417 posto, odnosno na 70 milijuna eura. Tako je Mađarska postala slabije izvozno tržište od grčkoga. Kad je riječ o regiji, u Sloveniji smo povećali vrijednost izvoza za devet posto, a srbijansko tržište bilježi pad.

Izvozničke tvrtke opstale su u najtežim trenucima i one su hrvatska budućnost. Izvoznici su svjesni da Vlada ne može umjesto njih voditi utakmice na međunarodnim tržištima, ali može im pomoći mrežom svojih kontaktata iz gospodarske diplomacije koju stvaramo s Ministarstvom vanjskih poslova. Na globalnom tržištu Europa gubi utakmicu na poljima inovacija, tehnologija i konkurentnosti, a Hrvatska je preslika europskih problema. Stoga je na Vladi da u industrijskoj strategiji, koja će biti gotova do kraja godine, odredi ključne sektore u kojima će se u ta polja ulagati novac iz državnog proračuna – najavio je Vrdoljak, dodavši da je Hrvatska dotaknula dno jer nije vodila industrijsku politiku.

Snježana Bahtijari iz Ericcsona Nikole Tesle, tvrtke koja 86 posto prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima, s time da pola milijarde kuna zaradi na izvozu znanja putem istraživanja, razvoja i inovacija, izjavila je da se u Hrvatskoj može opstati, ali da je za to nužna razmjena znanja i suradnja svih tijela i da mnogo sektora trenutačno priprema strategije, ali da bi bilo poželjno da se ključne točke tih strategija primijene, što je često kamen spoticanja svih državnih institucija.

Ulaganje u istraživanje i razvoj ne može biti samo zadatak jedne kompanije nego odgovornost onoga koji određuje strategiju razvoja zemlje – izjavila je Bahtijari.

Ministar Vrdoljak na to je odgovorio da se industrijska strategija neće izrađivati ne bude li imala mehanizme za praćenje aktivnosti i da će osobno pratiti provedbu tih aktivnosti 2014. i 2015. Krešimir Dominić iz PR agencije Abrakadabra osvrnuo se na žestoku konkurenciju i hrvatske tvrtke koje nisu sposobne nositi se s njom jer nemamo središnjice kompanija niti smo ikomu.