CROATIA OSIGURANJE Privatizacija pred odgodom zbog preslabih ponuda?

Radnika, ropstvo te mnoge bolesti. To je doba blistavog imperija Velike Britanije nastaloga na iskorišavanju bogatstva kolonija, rasizmu i ugnjetavanju. A što se sve samo na legendarnom Divljem zapadu dogodilo Indijancima, ali i doseljenicima? Protivnici toga trenda smatraju strašnim povratkom unatrag u povijest koja nikad nije postojala, i to zato što negira napredak našega doba. Svijet takve tehnološke razine, ističe se, teško bi opstao jer bi za pokretanje tehnologije na viktorijanski način trebali golemi izvori drva i ugljena. Vrlo brzo uvidjelo bi se da društvu treba ono što imamo danas, ali mašati se uvijek može. Pogotovo kad je, kao u steampunku, moguće barem neki njezin dio preseliti u stvarnost.

Tako se zanesenjacima i ‘sam svoj majstor’ umjetnicima koji retrofuturistički ukrašavaju svoje automobile, gitare, računala, monitore, mobitele, pištolje ili motore detaljima, pridružuju i pravi umjetnici. Primjerice, Claudio Garzon izrađuje plastične robote Plastikobots, kornjače, raže ili morske pse u steampunkovskom izričaju.

Početak s parnim strojem Sean Orlando napravio je kućicu na drvetu u tom stilu, a najnoviji mu je uradak podmornica Nautilus. Svjećnjake, lustere i svjetiljke izrađuje Art Donovan, a Vadim Voitekhovitch slika parne autobuse, ratne brodove, podmornice i cepeline smještene u okoliš 19. stoljeća. Steampunk se, inače, javio kao podvrsta književne znanstvene fantastike koja uključuje opise početka industrijalizacije parnim strojem u zapadnom svijetu 19. stoljeća, retrofuturizam i zastarjelu tehnologiju. Obrađuju se i svjetovi budućnosti ili udaljeni planeti koji također nose obilježja zapadne civilizacije od prije oko 150 godina. Iako ima dodirnih točaka s gothom, ne bi ga se smjelo potpuno miješati s njim, kao ni sa subkulturom punka. No odgovara mu dizajn art nouveau ili filmovi iz sredine 20-ih godina prošlog stoljeća, pogotovo remek-djelo Fritz Langa ‘Metropolis’ (1927).

Danas neki steampunkom smatraju klasična djela znanstvene fantastike Julesa Vernea, Herberta Georga Wellsa ili Mary Shelley – ‘20.000 milja pod morem’, ‘Vremenski stroj’ te ‘Frankenstein ili moderni Prometej’. Utjecaj se proteže i do Charlesa Dickensa, Brama Stokera, Marka Twaina te Arthura Conana Doylea. Prvi put riječ ‘steampunk’ upotrijebio je 1987. američki pisac znanstvene fantastike i horora Kevin Wayne Jeter. Želio je tako opisati retrotehnologiju i alternativnu povijest koju je obrađivao u svojim djelima, a prve steampunkerske novele koje je napisao su ‘Morlock Nights’ (1979.) i ‘Infernal Devices’ (1987.). S njim su prvoborci žanra i Tim Powers te James Paul Blaylock, uz mentorstvo znamenitog pisca SF-a Phillipa Kindreda Dicka.

Danas se, među brojnicima, ne mogu zaobići ni nešto recentniji William Gibson i Bruce Sterling s ‘The Difference Engine’ (1990.), Paul Di Filippo i ‘The Steampunk Trilogy’ (1995.), ‘The Diamond Age’ (1995.) Neala Stephensona te ‘Smrtonosni strojevi’ (2001.) Philipa Reevea. U glazbi te subkulture može se čuti industrial dance, folk rock, industrial hip hop, progressive rock ili elektro, a predstavnici su, primjerice, Abney Park, The Clockwork Quartet, Rasputina, Doctor Steel ili Professor Elemental. Njihova glazba sluša se na brojnim okupljanjima sljedbenika steampunka, a postoje čak posebna krstarenja samo za steampunkere.

Ni videoigrice s tom temom ne mogu se zaobići, a, kao i svaki pravi pokret, ima svoj časopis – Steampunk Magazine. Magazin ima i besplatnu internetsku inačicu, a pokrenula ga je književnica Margaret Killjoy prije šest godina. Zanimljivo je da u časopisu kažu da ih zanima politička, ali ne u smislu rivalstva republikanaca protiv demokrata, nego doista kao način da se utječe na odnose među ljudima i organizaciju društva.

Matični stilski trend zvan ‘cyberpunk’ izrodio je podvrste poput retrofuturizma i futurizma, a uz retrofuturistički steampunk postoji još teslapunk. Inspiriran je prvocima u proučavanju elektriciteta, poput hrvatskog inovatora Nikole Tesle, pa u alternativnoj povijesti obrađuje svijet s čistom i jeftinom energijom. Tu je i dieselpunk s tehnologijom temeljenom na dizelu, povezan s pulp literaturom od 20-ih do 50-ih godina prošlog stoljeća te obveznim odorama vojski iz Drugoga svjetskog rata. Retro je i atompunk s atomskim dohom, komunizmom te svemirskim istraživanjima, a decopunk se naslanja na art deco. Biopunk s biotehnologijom i rekombinacijom DNK i nanopunk s nanotehnologijom futurističke su vrste. No tu ima još izdanaka, primjerice clockpunk, koji prikazuje tehnološke izume u renesansi, stonepunk u kamenom dobu, a mythpunk miješa mitove s postmodernom tehnologijom. Nikako se ne može zaobići ni Weird West sa kaubojima, pštolojima i konjima u steampunkerskoj verziji. O vilama i patuljicama u gradovima, umjesto u selima i šumama, govori eelfpunk.