Očekujem da će Vlada među svim važnim dionicima postići politički konsenzus o potrebi reforme javne uprave, naglašavajući pritom reformu sustava lokalne i regionalne samouprave. Također očekujem da će ozbiljno pripremiti ciljeve i prijedloge daljnje decentralizacije i raspraviti o njima te odrediti aktivnosti i mjere za njezino ostvarenje.
-
Kakva je financijska situacija u lokalnoj samoupravi, što su nam u vezi s tim donijeli i pokazali lokalni izbori? – Pokazali su nam da građani nisu dovoljno odgovorni i da nedovoljno sudjeluju u upravljanju u lokalnoj sredini. Razlog tomu sigurno je nedovoljna formalna i neformalna naobrazba, ali i to što smo još mlada demokracija koja mora mnogo učiti o vlastitoj odgovornosti i odgovornosti donositelja javnih odluka. Općenito vlada pasivnost i to se mora promijeniti. Zbog sadašnje gospodarske situacije znatno su se smanjili nominalni prihodi u lokalnoj samoupravi. To je posve jasno kad znamo da gradovi više od 50 posto svojih proračunskih prihoda ostvaruju od poreza i prireza na dohodak, o čijim stopama, osnovicama, izuzećima i olakšicama te raspodjeli ostvarenog prihoda odlučuje središnja država, Porezna uprava Ministarstva financija. Najviša razina javne vlasti samostalno, u pravilu bez konzultacija s lokalnom samoupravom, odlučuje i o svakoj promjeni dodatnih udjela poreza na dohodak koji pripada lokalnim jedinicama za financiranje decentraliziranih funkcija na području obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi i javnog vatrogastva. Nažalost, već je uobičajena praksa da se velike promjene u poreznom sustavu događaju u fiskalnoj godini, kad je već prihvaćen gradski proračun, posebno njegovi rashodi. Važno je reći da se otprilike pola ukupnih rashoda općina i gradova odnosi na tekuće rashode, samo se šestina ukupnih rashoda usmjerava na razvojne aktivnosti.
