‘Oporavak dogodine’ u trajnom prezentu

Veliki proboj steampunka dogodio se zahvaljujući društvenim mrežama prije sedam godina kada su otkrivene individualne, neobične i ručno radene stvari i odjeća. Sada prelazimo iz luksuzne faze prema masovnoj proizvodnji, koja se predviđa duće godine. U Velikoj Britaniji već 20 velikih robnih kuća i ostalih trgovaca prodaje odgovarajuću odjeću, nakit i druge modne dodatke. Neprežaljeni modni dizajner Alexander McQueen spominje se kao vrlo zaslužan za pojavljivanje tog stila na modnim pistama, a Prada je za prošlu jesen i zimu izbacila svoje viđenje steampunka u visokoj modi. U kampanji su odjeću nosili Gary Oldman, William Dafoe, Jamie Bell i Garrett Hedlund. Očekuje se nastavak širenja izrade dijelova namještaja u retrofuturizmu, poput stolova, naslonjača ili ormara, pa sve do uređa, kuhinja, stuba i rasvjetne. Ne mogu se zaboraviti ni kamini, kade, slavine, računala i poštanski sandučići.

Moguće je već sada potpuno urediti i opremiti dom u steampunku, a takvom je domu naziv ModVic – Modern Victorian Home. Luksuzan nakit isto se nikako ne može zaobići. Izađe se prema narudžbi, primjeri su unikati te se iznimno pazi na materijal. Veliko, pak, prihvaćanje subkulture steampunka objašnjava se zasićenosti ispraznim i brzim modernim životom. Umjesto prolaznosti i općenitosti, steampunk nudi utjehu u nekim boljim prošlim vremenim začinjenima osobnošću. Steampunkeri sanjaju bolju sadašnjost sudarom prošlosti i budućnosti. Umjesto hladne ‘fast food’ tehnologije koja se danas brzo pojavljuje i nestaje, ljudi se oduševljavaju strojevima koji su radeni da traju. Svraćanjem pozornosti na detalje i ukrase i njihovom baroknom načinjanju prikazuje se svijet suprotan onomu koji nas okružuje. U svaki djelič unesen su posebnost i trud, a ‘protu-hi-tech’ estetika ostavlja jak dojam nasuprot ravnih čistih linija na koje smo navikli. Steampulp, kao mlađa inačica steampunka, podržava upravo takvo tvrdo stajalište. Idealizirani bolji svijet prošlosti steampulp je imperativ, a na starijeg braću ne gleda s odobravanjem te ga smatra plitkim i banalnim.

Pri slavljenju boljeg društva, onoga viktorijanskog, mnogi steampunkerima zamjeraju da su zaboravili loše stvari toga vremena – rad djece, obespravljenost žena i… Čevine EU i ulaska u EU. Krenulo je s dvojbama je li to priznanje Hrvatskoj ili možda gubitak. Kao da te dame hrvatska politika već nije klasificirala u ladicu ‘bivše’. Pejčinović Burić nije više saborska zastupnica HDZ-a, a Obradović Mazal morala je otići iz Ministarstva gospodarstva nakon što ga je preuzeo Vrdoljak, i prije beogradskih epizode nitko za njima nije ni suzu pustio.

Napokon se vidi kraj jednog od maratonskih stečajeva. Nama broji zadnje mjesecu života, a jedine dvije preostale nekretnine – robne kuće na početku Ilice i na Kvatriću – idu na prodaju. Ta vijest izaziva nostalgiju za jednim drugim vremenom, za djetinjstvom i mladošću, kad se u Zagreb hodočastilo u šoping ne bi li se nešto kupilo ‘u Nami na Trgu’. No razum govori drugačije. Današnja Nama neće nedostajati nikome. Vrijeme ju je odavno pregazilo i ona je (p)ostala tek posljednji reliquiae reliquarum, ostatak ostataka propalog modela trgovanja, kad nas se blefiralo da živimo u socijalističkom blagostanju. Prošlo je vrijeme Name, svih trgovaca i drugih ‘nama’, i socijalističkih blefova. Danas je tržišna utakmica znatno perfidnija i nemilosrdnija.

U Kliničkoj bolnici Dubrava u srijedu je predstavljen projekt ‘RONNA – primjena robota u neurokirurgiji’ Zagrebačkoga fakulteta strojarstva i brodogradnje, koji je s tri milijuna kuna financirao BICRO u sklopu programa ‘TEST’. Projekt koji ulazi u kliničku fazu ispitivanja jedinstven je u svijetu. Roboti su nabavljeni u Njemačkoj, sover je u suradnji s liječnicima KBC-a Dubrava izrađen na FSB-u, a partner u istraživanju jest i Hrvatski institut za istraživanje mozga. Ako se ne prikupi bar još tri milijuna kuna, projekt će se prodati u inozemstvo. Ipak, ministarski dvojac Željko Jovanović i Rajko Ostojić najavio je potporu takvim projektima. Živi bili pa vidjeli…

43% nezaposlenih je među mladim (15-24) radno aktivnim stanovnicima. Hrvatska je po tome treća u EU, iza Grčke i Španjolske. Manje građevinskih dozvola izdano je u svibnju (u odnosu na lanjski svibanj), pa pad u prvih pet mjeseci iznosi 29,2%. Realan je svibanjski rast trgovine na malo (na godišnjoj razini). Trgovina neprehrambenim proizvodima porasla je 5,9%. Porasle su lipanske potrošačke cijene u odnosu na lipanj 2012. Prehrana je po-skupjela 6% (povrće 18,9%, voće i mlijeko 12,6%).

Već je prošla puna godina otkako je Đuro Daković najavio da će kupiti Ingru. Nakon najave stigla je i ponuda. Čini se da su u Slavonskom Brodu prespavali najavu, pa su ponudili da će kupiti Ingru ako uspiju doći do čak 90 posto dionica. Sada više nikoga nije začudilo što je ponuda propala – za prodaju je bilo pripremljeno tek 23,56 posto dionica – pa se tako Đuro izvukao iz brzoplete banane u koju bi upao pod političkim (Čačićevim) pritiskom. Ingra je danas u predstječajnoj nagodbi, a epilog ‘preuzimanja’ bila je samo kratkotrajna bura na burzi. Ingrine dionice skočile su 25 posto. Prije objave namjere u jednom danu kupljene su dionice za više od milijun kuna, a nakon objave prodane su dionice vrednije od dva milijuna.