TURISTIČKE ZAJEDNICE Novi ustroj ukida glomazni sustav s 300 lokalnih direktora

Ulazak kroz velika vrata izrezbarena u baroknom stilu koja se otvaraju senzorom sâm se po sebi razumije u domu nekoga današnjeg Velikoga Gatsbyja. Doduše, može ih otvoriti i batler premda je vjerojatnije je da će se otvoriti sama – zahvaljujući tehnološki osviještenom gazdi.

Kuhalo za kavu idealno je uključiti na daljinski, dok se uživa u jutarnjem suncu u svome prostranom cvjetnom vrtu. Tako to, možda, rade oni aktivniji pripadnici visokog društva. Oni manje aktivni sigurno uživaju u golemoj biblioteci u kojoj je u kasetama u obliku knjiga pohranjeno bezbroj CD-ova i DVD-ova. Radni stol od hrastovine morao bi biti lijepo oblikovan u baroknom stilu baš kao i nevelika, ali udobna fotelja u koju se može zavaliti smještajući noge na stol.

Stali dio tog kata na kojem bi sobe bile uređene u obliku brodskih kabina koje bi se otvarale baš kao one na Voyageru, a i unutrašnjost bi bila dekorirana u tom stilu. Na zidu nasuprot ulazu u sobu/kabinu bio bi postavljen golemi monitor na kojem bi se emitirao put svemirom, a posebnom bi se tehnologijom, kada to gostima dosadi, dio zida pomaknuo te se pojavio prozor kroz koji bi se gledalo u realni svijet. Tim bi se kabinama moji prijatelji koristili kada se žele na trenutak odmoriti ili pak ako se dvoje ili grupa njih žele malo odvojiti od ostalih. U svim bi kabinama bile instalirane kamere, naravno sigurnosti radi. Kat iznad toga bile bi moje odaje za opuštanje i odmor. Čini se da ga sauna, dvorana za bilijar, kuglana i teretana, a na drugom katu imao bih nepreglednu spavaču sobu s velikim balkonom odakle bi pucao pogled na Zagreb.

Iz te bi se sobe ulazilo u malo manju, ali dovoljno veliku, koja bi mojim prijateljima bila poznata po velikom broju košulja, odijela i cipela, od kojih 90 posto nikad ne bih obukao ni obuo. U jednom kutku te sobe bio bi mali ormari s kratkim majicama, a na svakoj od njih bio bi nekakav natpis, primjerice Lider, Iowa, Sigurno je samo osigurano, Agrokomerc, NK Krajišnik… ili pak slika Staroga grada u Velikoj Klađuši. Osim te slike moje bi najdraže majice krasile slike konobara Renéa iz serije ‘Alo, alo,’ ‘Supermena’ te Marka Perkovića Thompsona. Te bih majice u 90 posto situacija tijekom dana nosio, a od onoliko košulja i odijela odabrao bih jednu, možda dvije u kojima bih svaku večer dočekivao svoje prijatelje iz visokog društva.

A ti bi se prijatelji množili kako bi dani prolazili, sve dok ne bi bio iscrpljen i posljednji pripadnik visokog društva. I sve bih to radio samo zbog jedne žene da ponovno osvojim njezino srce. Ali nje ne bi bilo kao što je nema ni u staroj sevdalinki o Komadini Muji koja kaže: ‘Dvore gradi aman, dvore gradi zaman, Komadina Mujo. Ob’lazi ga aman, ob’lazi ga zaman, cijeli Mostar redom, samo nema Zaimove Zife.’ E, tako ne bi bilo ni moje ljubljene, iako bi moje dvore obilazio Zagreb cijeli, pa si mislim da bi bilo najbolje ne biti Jay Gatsby, jer kad bih jednog dana umro, ni meni moji novi prijatelji ne bi znali pronaći mezar. Samo bi došli moja vjerna (ljubav i moja prijateljica Tamara koje bi se tiho prekržile, dok bi Seka, Mumo, Bajro i Nevres učili Fatihu. Zato, živio Gatsby početkom 20. ili pak 21. stoljeća, tehnologija se zaista mijenja, ali malograđanština, kao i privrženost, ili postoje ili ne postoje.

Odabir pametne kuće, u kojoj su elektronički povezani spuštanje i dizanje roleta, grijanje, klima, paljenje i gašenje televizora i radija, više je stvar racionalnosti nego statusnog simbola. Gosti njezina vlasnika sigurno ne bi krili oduševljenje time što su dio njihova života i što u takvoj kući mogu raditi što ih je volja.

Vlada je ove godine prihvatila ‘Strategiju razvoja turizma’ na kojoj je radio Ostojić, a koja je jasno pretpostavila reorganizaciju cijelog sustava HTZ-a. Prvi je korak reorganizacija Glavnog ureda, a zatim sustava turističkih zajednica. Procjene dosadašnjeg stanja pokazuju da je današnja organizacija Glavnog ureda formirana u sklopu službi koje, prema zadaćama Operativnoga marke- istim stvarima. Drugim riječima, da dugoročni turistički plan i strategija dobiju operativni smisao, da se u turizmu poveća dodana vrijednost na temelju javno-privatnih partnerstava te da se riješe osnovni problemi u turizmu kao što su izrazita sezonalnost i nedostatak ulaganja.

HTZ kao nacionalna organizacija ne vodi kadrovsku evidenciju za cijeli sustav, nego samo za Glavni ured HTZ-a i predstavnstva koja je osnovao HTZ. U Glavnom uredu zaposleno je 52 ljudi, a u 19 predstavnstava i ispostava u svijetu ukupno 59. ‘Strateški marketinški plan od 2014. do 2020.’ dokument je u kojem će se donijeti strateške odrednice za aktivnosti koje će HTZ provoditi na nacionalnoj razini, zato nije obvezan za druge turističke zajednice u sustavu. S novom organizacijom i sistematizacijom Glavni ured HTZ bit će osposobljen za provedbu tog dokumenta – objašnjava Meri Matešić, direktorica HTZ-a, dodajući da je sve posloženo da novi tim ljudi počne provoditi taj plan i program rada za 2014.

Ipak, nije željela govoriti o novim kadrovskim rješenjima i tome hoće li se zapošljavati vanjski stručnjaci. Prošle godine HTZ je za marketinške aktivnosti iz državnog proračuna dobio 89 milijuna kuna, a za 2013. planira se 90 milijuna.

Za ovaj petak najavljeno je zasjedanje Vijeća HTZ-a na kojem bi se trebao potvrditi Horwathov dokument o reorganizaciji Glavnog ureda. Reorganizacija cijelog sustava malo će pružiti jer Ministarstvo turizma još nije izradio nove prijedloge Zakona o turističkim zajednicama, Zakona o boravišnoj pristojbi te Zakona o turističkoj članarini, a turističke zajednice financiraju se upravo boravišnim pristojbama i članarinama.

Na pitanje zbog čega se radi na reorganizaciji najvažnije turističke institucije prije donošenja zakona u Ministarstvu nisu konkretno odgovorili, osim da će Horwathove analize biti jedna od temeljnih stručnih podloga za prijedlog poboljšanja funkcioniranja sustava turističkih zajednica u Hrvatskoj te da bi navedeni zakoni trebali biti doneseni do kraja godine.

Sad se otvaraju pitanja što HTZ čini s kadrovima, postoji li višak ljudi i hoće li se u sustavu pojaviti vanjski profesionalci, koje se do sada zaobilazilo. U Hrvatskoj ima kreativnih agencija i pojedinaca s dobrim idejama, ali sustavno se zanemaruju na natječajima, tako da se od njih više nitko i ne prijavljuje. Glavno je pitanje može li novi sustav na čelu s današnjim ministrom i direktorom HTZ-a u sljedećih pet godina učiniti hrvatski turizam konkurentnim u odnosu na, primjerice, švicarski ili austrijski. Provedba novoga marketinškog plana, koja podrazumijeva reorganiziran sustav HTZ-a, počinje iduće godine, a teško je vjerovati da će se u tako kratkom vremenu sustav uspjeti osoviti na noge.

Zanimljivo je da bivši ministar turizma Damir Bajs ovih dana u medijima izjavljuje kako bi Darko Lorencin trebao na vrhuncu sezone biti više na televiziji umjesto što putuje u Šrku (gdje, naime, ugovara avioninje). To me podsjetilo na njegov mandat tijekom kojega je ‘iskakao iz paštete’ dao sebi ekskluzivno pravo pojavljivanja na ekranima. Strani turisti sigurno nisu dolazili u Hrvatsku zbog njegove pojavnosti na hrvatskim TV programima. Da je više sjedio za svojim stolom, a manje radio na samopromidžbi, danas bismo imali operativno provediv marketinški sustav, turistički brendiranu zemlju i razvijene proizvode. Njegov zadatak sad je na leđima Lorencina i Matešić koji će uskoro imati priliku demantirati ili potvrditi kritike koje stižu na njihov račun.

Koliko ljudi radi u sustavu? HTZ nema podatak o ukupnom broju zaposlenih u sustavu turističkih zajednica, svaka turistička zajednica (neovisno o razini za koju je osnovana) samostalna je pravna osoba. Pretpostavlja se da ih je 300-tinjak s oko 2500 zaposlenih. Nije rijetnost da je na nekom otoku šest turističkih zajednica, a, primjerice, Žumberačko-samoborsko gorje nema nijednu. Ciljevi reorganizacije trebali bi biti učinkovitost sustava i raspodjela dužnosti, a ne da se svi uredi na svim razinama bave.